U okviru manifestacije “Oktobar u Narodnoj biblioteci“ večeras je u Odjeljenju na Luci održana promocija romana “Bedel“ autora Esada Bajića, koji kroz lična sjećanja i ratna iskustva donosi potresnu priču o odrastanju, gubitku oca i sudbini generacije koja je iz školskih klupa zakoračila u rat.
Roman “Bedel“ nastao je iz želje autora da objedini ratne zapise koje je tokom posljednjih 30 godina bilježio o vlastitom životu i iskustvima iz perioda agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu. Pišući o ratnim godinama, Bajić je odlučio u knjigu uvrstiti i sjećanja na predratno djetinjstvo, osnovnoškolske i srednjoškolske dane te početak agresije.

Govoreći o nastanku romana, Bajić je istakao da je prvobitna ideja bila objediniti zapise koji su nastajali decenijama, a da se tokom pisanja knjiga proširila na cjelovitu priču o njegovom životnom putu.
“Knjiga “Bedel” nastala je iz moje želje da ratne zapise koje sam pisao u posljednjih 30 godina poslije agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu, a koji se tiču mog života i doživljaja u ratu, objedinim u jednoj knjizi“, kazao je Bajić.
Dodao je da je, nakon završetka prvobitnih zapisa, odlučio obuhvatiti i period prije rata, sjećanja na djetinjstvo, školovanje i početak agresije, kako bi čitaocima približio životni put koji je prethodio ratnim događajima.
Posebno mjesto u romanu zauzima pogibija autorovog oca 1992. godine, kao i povratak na porodična mjesta sjećanja nakon završetka rata. Radnja romana završava posjetom očevom mezaru, čime se zaokružuje lična priča o gubitku, sjećanju i suočavanju s prošlošću.
Osim ličnog iskustva, “Bedel“ donosi i svjedočenja o životu pripadnika 4. muslimanske slavne lahke brigade, njihovim bitkama, razgovorima, drugarstvu i prijateljstvima, ali i sudbinama šehida i gazija.
Kroz spoj ličnih uspomena i kolektivnog ratnog iskustva, Bajićev roman svjedoči o vremenu koje je obilježilo živote brojnih porodica i generacija. To je priča o ocu kojeg više nema, sinu koji nastoji razumjeti njegov odlazak i čovjeku koji kroz pisanu riječ čuva sjećanje na ljude, događaje i iskustva koja su ga oblikovala.
“Bedel“ tako nadilazi okvir lične ispovijesti i postaje svjedočanstvo o odrastanju u teškim okolnostima, posljedicama rata i snazi sjećanja koje ostaje i dugo nakon što utihnu oružje i ratni sukobi.
(Mostarski.ba)



