Na današnji dan 1. 10.

1961. – Dotadašnji Tehnički fakultet u Sarajevu prestaje sa radom a osnivaju se Mašinski fakultet, Građevinski fakultet, Arhitektonski fakultet i Elektrotehnički fakultet u Sarajevu.

1945- Dr.Haris Silajdžić (Sarajevo, 1. oktobra 1945.), je bosanskohercegovački političar. Sin je hadži hafiza Kamila ef. Silajdžića.

Doktor je historijskih nauka i radi kao profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu drži predavanja na univerzitetima širom svijeta, između ostalog i na prestižnom Harvardu, te još nekoliko američkih fakulteta.

Kao član Stranke demokratske akcije obavljao je dužnost ministra vanjskih poslova u Vladi Republike Bosne i Hercegovine (1990.-1993.) i premijera Vlade Republike Bosne i Hercegovine (1993.-1995.) za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini. Uz predsjednika Izetbegovića, podnio je najveći teret ratnog liderstva napadnute i dobrim dijelom okupirane zemlje. Od 6. novembra 2006. do 10. novembra 2010. godine obavljao je dužnost bošnjačkog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Od 1997. godine obavljao je dužnost dopredsjednika Vijeća ministara BiH. Izabran je za profesora na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 1996. i na Cornell University Ithaca, u New Yorku 1998.

Uživa značajan ugled u međunarodnim krugovima, a pogotovo u nekadašnjoj američkoj administraciji pod rukovodstvom demokrata. Govori nekoliko jezika. Nikada nije bio članom Saveza komunista. Osnivač je Stranke za Bosnu i Hercegovinu. Fakultet arapskog jezika i islamistike završio je u Bengaziju, magistrirao je i doktorirao u Prištini. Oženjen je i ima sina i živi u Sarajevu.

1980. – FK Sarajevo – Hamburger SV (KUP UEFA). Sezonu 1979./1980., Sarajevo je predvođeno Safetom Sušićem završilo na visokom drugom mjestu, te tako prvi put u svojoj historiji obezbijedilo plasman u Kup UEFA, drugo najprestižnije međunarodno takmičenje. Sa velikom strepnjom se iščekivao žrijeb parova za prvo kolo Kupa UEFA, a nakon što se saznalo da će protivnik Sarajevu za plasman među 32 najbolje ekipe biti vicešampion Evrope, njemački HSV, osjećanja su bila podijeljena. Jedan dio navijača je bio razočaran činjenicom da će plasman u drugo kolo biti praktično nemoguća misija, dok je drugi bio oduševljen, jer je HSV bio najveći klub koji je gostovao u Sarajevu, nakon Manchester Uniteda. Prva utakmica se igrala 17. septembra, na stadionu Volksparkstadion u Hamburgu, a ostala je upamćena po skandaloznom suđenju Velšanina Clive Thomasa koji nije dozvolio da Sarajevo, uprkos sjajnoj igri, stekne povoljan rezultat uoči revanša na Koševu. Prvi susret je završen pobjedom HSV-a 4:2, a dva Sušićeva pogotka su bordo timu ostavili nadu de će u revanšu ipak napraviti čudo. Sarajevo je revanš na Koševu dočekalo oslabljeno, budući da je u prvom susretu Thomas pokazao crvene kartone čak trojici fudbalera Sarajeva (Radeljaš, Hadžibegić, Milak), ali su navijači Sarajeva do posljednjeg mjesta i pjesmom nosili svoj tim do posljednjeg sudijskog zvižduka, uz nadu da će bordo tim doći do pobjede od 2:0 ili 3:1. Sarajevo je odigralo jednu od najboljih utakmica u svojoj historiji,a napadi ka golu Njemaca su se redali jedan za drugim. Već u prvih 15 minuta susreta Sarajevo je stvorilo četiri izgledne šanse, ali Merdanović, dva puta Lukić, te Kapetanović nisu uspjeli zatresti mrežu Kolitke. Ipak, osam minuta kasnije Koševo je proključalo. Lukić je prošao po lijevoj strani, ušao u šesnaesterac i pogodio za 1:0. Sarajevo je nakon vodećeg gola nastavilo sa napadima, ali samo tri minuta kasnije stiglo je izjednačenje, kada gostujući centarfor Horst Hrubesch koristi zbunjenost odbrane Sarajeva i postiže svoj prvi gol. Potom na scenu stupa ubitačni tandem Safet Sušić – Predrag Pašić. Najprije je Sušić s lakoćom prošao kroz gostujuću odbranu, odigrao povratnu loptu prema Pašiću koji vraća prednost bordo timu. S tim rezultatom se otišlo na odmor. Drugo poluvrijeme je krenulo silovito, čekao se treći gol koji bi Sarajevu donio prolazak dalje, a dvije izgledne prilike imao je Merdanović, ali oba puta je bio neprecizan. Ono što nije uspio Merdanović jeste Hrubesch koji na asistenciju Felixa Magatha postiže gol za 2:2. Tu nije bio kraj uzbuđenjima. U 80. minuti Pašić, ponovo na asistenciju Sušića, postiže gol za 3:2, a navijači su opet na nogama. Dok se čekao četvrti gol koji bi donio produžetke, gosti su izveli brz kontranapad, koji je Hrubesch pretvorio u svoj treći gol na utakmici za konačnih 3:3. Treći gol HSV-ove devetke je definitivno razbio snove u prolazak dalje. Ipak, Sarajevo nije imalo razloga za tugu, na krilima Sušića i Pašića pokazali su zube viceprvaku Njemačke i Evrope, a navijačima je ostalo da se pitaju da li bi se Hrubesch tek tako proslavio u ovom susretu, da Thomas nije u prvom susretu neopravdano isključio Faruka Hadžibegića.

1986. – Godišnjica pogibije Dražena Ričla. Dražen Ričl, poznatiji kao Zijo, bio je glumac, komičar, nadrealista, jedan od pokretača “Novog primitivizma” (New primitives), gitarista nekoliko sarajevskih muzičkih grupa, frontman i jedan od pokretača poznate muzičke grupe “Crvena jabuka”. Ričl je jedno vrijeme bio i gitarist sastava Elvis J. Kurtović, te glumac u Top listi nadrealista. Ričl je rođen u Sarajevu, 12. marta 1962. godine. Odrastao je sa majkom Elvirom, završio nižu muzičku školu u Sarajevu, smjer – akustične gitare. Po završetku II sarajevske gimnazije, upisuje fakultet Novinarstva. U to vrijeme osniva svoj prvi bend – “Misterija” koji nije dugo trajao. Tokom srednje škole, ponovo svira u grupi “Znak Sreće”, gdje istovremeno i komponira i piše pjesme. 1980. godine, Zijo napušta grupu i odlazi u vojsku, a nakon povratka, priključuje se projektu “Top Lista Nadrealista” Radio Sarajeva. Još jedan nadimak “PARA” je dobio u jednoj anegdoti prilikom igre sa djecom. U septembru 1981. godine, nastupa sa grupom “Žaoka” (jer je grupa “Znak Sreće” u međuvremenu promijenila ime) na legendarnom koncertu “Zabranjenog Pušenja”. Grupa uskoro prestaje sa radom. Istovremeno nastaje Zlajino “Ozbiljno Pitanje” i kako su otprije bili prijatelji, Zlaja i Hare (članovi “Crvene jabuke”), Ziju nagovore da dođe svirati kod njih. U proljeće 1982. godine, rodila se ideja za grupu “Elvis J. Kurtovich”, u koju Zijo prelazi svirati u jesen. U njoj se po prvi put pojavljuje i kao pjevač pjesme koju je i sam komponovao i napisao: “Sva su raja otišla na more”. Uskoro zbog neslaganja u bendu, Zijo napušta grupu i počinje raditi sasvim neke druge stvari. Već je tada imao mnoge pjesme. U proljeće 1985. godine, Zijo i Zlaja razgovaraju o tome da naprave zajednički bend. Ubrzo su i pronašli ostale članove benda, te snimaju i prvi album grupe “Crvena Jabuka”. Slijedila je prva turneja 1986. godine, koja nikada nije održana. Kod Jablanice se dogodila teška saobraćajna nesreća. Nakon nesreće 18. septembra 1986. godine, na putu za Mostar, u kojoj je poginuo basista iste grupe Aljoša Buha, Dražen Ričl zadobio je teške povrede, od kojih je kasnije, tačnije 01. oktobra 1986. godine, i podlegao. Ričl je imao 24 godine, sahranjen je na sarajevskom groblju Bare.

1991. – Prvi napad JNA na teritoriju BiH. Jedinice Jugoslovenske Narodne Armije (JNA) i rezervisti iz Crne Gore, 01. oktobra 1991. godine, napali su i opljačkali, zapalili i do temelja uništili sela, Hrasno i Ravno u južnoj Hercegovini. Sela su bila naseljena uglavnom hrvatskim stanovništvom. Napad na ova sela, bio je prvi oružani napad JNA na teritoriju Bosne i Hercegovine, koji se tada tretirao kao dio strateškog plana za okupaciju Dubrovnika.JNA je u oktobru 1991. godine, počela granatiranje Dubrovnika. Crnogorski pisac Jevrem Brković zabilježio je: „Desilo se ono što niko normalan nije želio: Crna Gora je od jutros u ratu s Hrvatskom! Jugo armija i crnogorski rezervisti napali su Hrvatsku duž čitave granice sa Crnom Gorom“. Brodovi JRM prvobitno napali su Slano. U jutarnjim satima toga dana napadnuta su naselja Bosanka na Srđu, Komolac, gornji i Donji Brgat. Agresor je gađao crkvu sv. Ane na Brgatu i crkvu sv. Marije Magdalene u naselju Mandaljena. Avionima JNA raketiran je odašiljač TV na Srđu iznad Dubrovnika. Grad je ostao bez struje, vode i telefonskih veza. Postrojbe JNA su, kao što smo već naglasili, 01. oktobra 1991. godine napale i uništile sela Hrasno i Ravno u BiH, u južnoj Hercegovini, na svom putu prema Dubrovniku.

U kategoriji “Na današnji dan” objavljujemo najznačajnije datume iz historije BiH.

(Mostarski.ba/Historija.ba)