Na današnji dan rođen Ismet Mujezinović – jedan od najznačajnih bh. slikara
02. decembar 1949. Izabiranjem prvog rektora, 2. decembra 1949. godine, Univerzitet u Sarajevu zvanično je počeo sa radom.
Univerzitet datira iz 1531. godine, kada je Gazi Husrev-beg u Sarajevu utemeljio Hanikah, visoku školu sufijske filozofije, koja je 1537. godine dopunjena ustanovom na kojoj se izučavaju islamske nauke. S tim u vezi njegovane su tri discipline klasičnih katoličkih univerziteta: teologija, pravo i filozofija, a postojala je i univerzitetska biblioteka.
U Austro-Ugarskom periodu, 1887. godine, otvara se Šerijatska sudačka škola, kao petogodišnja viša škola.
Savremena historija Univerziteta u Sarajevu počela je otvaranjem prvih svjetovnih visokoškolskih institucija uoči 2. svjetskog rata. Otvaraju se redom: Poljoprivredno-šumarski fakultet 1940. godine, zatim Medicinski fakultet 1944. godine. Nakon drugog svjetskog rata, 1946. godine, obnovljen je rad Medicinskog fakulteta, a otvoreni su i Pravni fakultet te Viša pedagoška škola. 1948. godine obnovljen je rad Poljoprivredno-šumarskog fakulteta, a 1949. godine otvara se Tehnički fakultet.
02. Decembar 1907.
Rođen Ismet Mujezinović – jedan od najznačajnih bh. slikara
Ismet Mujezinović je rođen 2. decembra 1907. godine u Tuzli. Završio je likovnu akademiju u Zagrebu, a po njenom završetku boravi u Francuskoj i pohađa kurs historije umjetnosti na Sorboni. Prvi put je izlagao u Beogradu 1930. godine. Izradio je veliki broj uljanih kompozicija i crteža na temu NOB-a, čiji je i sam učesnik od 1941. godine.
Mujezinovićevi radovi nalaze se po umjetničkim galerijama, muzejima, javnim zgradama u zemlji i u privatnim zbirkama. Iza sebe je ostavio izuzetne crteže, akvarele, grafike i platna, nastala u periodu od 1925. do kraja osme decenije 20. vijeka. Nerijetko se kao prva i značajna djela Ismeta Mujezinovića pominju portreti seljaka, staraca, slikani pastelom, sada rasuti po privatnim zbirkama pa i muzejima i galerijama. Jedan je od osnivača Škole za likovne umjetnosti u Sarajevu, grupe Collegium Artistikum i Udruženja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine.
Umro je 7. januara 1984. u Tuzli.
Djela:
“Žetelice”, “Užina na radilištu”, “Portret Marije”, “Portret Romana Petrovića”, “Kurir, crtež perom, tuš”, “Portret maršala Tita, linorez u boji”, “Prelaz preko Neretve Proboj”, “Nošenje ranjenika”, “Prsa u prsa”, “Crtež”…
U rubrici Na današnji dan objavljujemo najznačajnije događaje iz historije Bosne i Hercegovine.
(Mostarski.ba/Historija.ba)
Buduća Trumpova ambasadorica u UN-u poručila da Izrael ima “biblijsko pravo” na Zapadnu obalu
FHMZ: Zrak u Mostaru zagađen
Federalno ministarstvo rada i socijalne politike predstavilo e-kalkulator za izračun penzija
U Sarajevu i jutros zrak opasno zagađen
Razbijeni prozori na džamiji u mostarskom naselju Carina