Na današnji dan 2. 5.

1895. – U Sarajevu počeo saobraćati prvi električni tramvaj, zamijenivši dotadašnji tramvaj na konjsku vuču, a saobraćao je od Željezničke stanice do Latinske ćuprije. Sarajevo je tako postalo prvi grad u Evropi koji je imao cjelodnevnu tramvajsku liniju. Linija je otvorena za Novu 1885. godinu kao probna, a tramvaje su tada pokretali konji. Prvi električni tramvaj imao je dvoja vrata, a mogao je primiti 24 putnika.

1991. Bošnjačko vodstvo službeno pristupa pripremama za odbranu kad se na Kongresu SDA u Sarajevu (Dom milicije) osniva Savjet za nacionalnu obranu. Savjet je organizator Patriotske lige koja predstavlja začetak AR BiH. U suradnji s Patriotskom ligom osnivaju se jedinice Bosna koje se označavaju brojevima, a bile su poznate pod nazivom Zelene beretke. Korištenje više naziva dovelo je do toga da se pod svakim od naziva pretpostavljala posebna organizacija, pa je u predvečerje rata često bilo nejasno o kome se zapravo radi.

Patriotska liga djelovala je u izrazito konspirativnim uvjetima, tako da npr. ni kasniji visoki časnici AR BiH, generali Alagić i Muslimović, nisu uspjeli da se, unatoč pokušajima, povežu s njima. U Patriotskoj ligi načelno je vladalo nepovjerenje prema oficirima iz JNA koji su su se pokušavali pridružiti organizaciji, iako su neki oficiri, poput Sefera Halilovića i Mustafe Hajrulahovića – Talijana postavljeni na visoke položaje.

Na vojnom savjetovanju u Mehurićima kod Travnika (7. – 8.2.1992. g.) ustanovljeno je da Patriotska liga raspolaže sa 60 do 70.000 naoružanih članova. Sastav je pokrivao cijelu BiH, a sastojao se od Glavnog štaba PL-a na razini Republike, devet regionalnih štabova, 103 općinska štabova i velikog broja različitih postrojbi, organiziranih u formacije od voda do brigade (Halilović:1997.:120). Formacijski sastav ukazuje da je u teritorijalnom organiziranju djelomično preuzet model organizacije TO-a.Razgranatost PL-a na području cijele Republike, trebala je osigurati pravodoban i odlučni otpor agresiji u svim dijelovima BiH. Relativno brza osvajanja JNA, medijska slika “Bosne koja šaptom pade”, izbjeglički val, masakri civilnog stanovništva i otkriće koncentracijskih logora zakrilili su činjenicu da je u gotovo svim većim mjestima BiH koje je zauzeo JNA pružen otpor napadaču. Taj otpor na mnogim mjestima nije bio dovoljno organiziran i uspješan, uz enormnu razliku u naoružanju agresora i branitelja, koja je često bila presudan faktor.

Kao znak raspoznavanja, pripadnici su koristili amblem na kojem se nalazi grb Bosne i Hercegovine, iznad kojeg piše Patriotska liga. Veoma su značajni doprinosi koje je ova formacija dala u odbrani grada Sarajeva i spriječavanju zločina nad građanima Sarajeva. Patriotska liga formalno-pravno prestaje da djeluje osnivanjem Armije Bosne i Hercegovine.

1992.Na današnji dan, 2. maja 1992. godine, pripadnici bivše Jugoslovenske narodne armije i paravojnih formacija SDS-a, pokušali su sa okolnih brda, ući u Sarajevo i zauzeti zgradu Predsjedništva BiH na Skenderiji. Istog dana je zarobljen prvi predsjednik Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović.

Agresor je pokušao zauzeti i druge značajne objekte u centru grada, zgrade Skupštine i Općine Centar, s ciljem da eliminišu rukovodstvo Republike Bosne i Hercegovine.

Agresoru su se oko bivšeg Doma JNA, Narodnog pozorišta, Vrbanja mosta i Skenderije suprotstavili građani Sarajeva, Teritorijalna odbrana RBiH, zajedno sa Specijalnom jedinicom MUP-a.

Grad je ostao bez struje i vode, a bitka se vodila od 10 do 15 sati. Padale su granate, pucalo se iz automatskog naoružanja. Svijet su obišle fotografije zapaljenih sarajevskih tramvaja, zgrada koje gore.

Oko 13 sati oklopna vozila i tenkovi krenuli su prema zgradama Predsjedništva i Skupštine Grada. Suprotstavili su im se hrabri, ali neiskusni i veoma slabo naoružani branioci, članovi Patriotske lige, Vikićevi specijalci, rezervni sastav Policije, kao i novoformirane Teritorijalne odbrane.

Istog dana zapaljena je i zgrada glavne pošte u Sarajevu, koja je u potpunosti izgorjela i grad je ostao bez telefonskih veza.

Požar u pošti su izazvala dva uposlenika pošte, inženjeri iz Beograda i Zadra kako bi onesposobili poštu i komunikaciju u općinama Stari Grad i Centar. Počinioci su uhapšeni nakon čega su priznali da su podmetnuli požar. Na kraju su razmijenjeni za pripadnike Armije Bosne i Hercegovine koje je zarobio agresor.

Predsjednika Republike Bosne i Hercegovine, Aliju Izetbegovića, su uhapsile jedinice JNA, predvođene generalom, Vojislavom Đurđevcem.

Izetbegović je uhapšen na Sarajevskom aerodromu, pri povratku sa pregovora u Lisabonu. Potom je odvezen u Lukavicu u kasarnu bivše JNA, odakle su vođeni pregovori putem televizije. Direktna veza između zarobljenog Izetbegovića, članova Predsjedništva Stjepana Kljujića, Ejupa Ganića i Fikreta Abdića, te generala JNA Vojislava Đurđevca realizirana je upravo putem televizije.

Predsjednik Izetbegović je razmijenjen 3. maja u Dobrovoljačkoj ulici.

Bivša JNA 10. maja deklarativno se povlači iz Bosne i Hercegovine, mada suštinski ostaje uključena u agresiju na BiH do samog kraja.

1943. – Rođen Mustafa Nadarević, bosanskohercegovački glumac. Poslije završene gimnazije u Rijeci, diplomirao na Akademiji za kazališnu umjetnost u Zagrebu. Pozorišnu karijeru započeo u Zagrebačkom teatru mladih; od 1969. član Drame Hrvatskog narodnog pozorišta u Zagrebu; Gostuje u HK “Ivan pl. Zajc” u Rijeci, HNK u Splitu i Dubrovačkim ljetnim igrama; ostvaruje značajne uloge u domaćem (Bodgan u Hvarkinji, Pomet u Dundu Maroju, Miletić u Ostavci, Leone u Gospodi Glembajevima i drugim) i stranom repertoaru (Lorenzacco u Lorenzaccio, Cyrano u Cyranou de Bergeracu, Platonov u drami bez naslova, Figaro u Figaro se ženi i Figaro se rastaje, M.P. Murphy u Letu iznad kukavičjeg gnijezda, što i režira); igrao u više TV-filmova i serija; na filmu se etablira ulogom ujaka u Ocu na službenom putu Emira Kusturice, te ulogama u filmovima Miris dunja Mirze Idrizovića, Već viđeno Gorana Markovića, Glembajevi Antuna Vrdoljaka, Praznik u Sarajevu Benjamina Filipovića, Gluvi barut Bate Čengića, Savršenom krugu Ademira Kenovića, Transantlantiku i drugim. Za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini postaje veliki aktivist u humanitarnom pogledu, a živeći u Zagrebu i jedan od najvećih kritičara Tuđmanovog režima.

1945. – Rođen Alija Dubočanin, bosanskohercegovački književnik. Osnovnu školu je pohađao u rodnom mjestu i Koraću kod Bosanskog Broda, a srednju školu je završio u Kranju. Filozofski fakultet, smjer književnost i jezik, završio je u Sarajevu. On je svestran književnik u čijem opusu se nalaze romani, pripovijetke, kratke priče, pjesme i eseji. Njegove pjesme i priče uvrštavane se u brojne čitanke i antologije, a već dugo vremena njegova djela su nezaobilazni sadržaj obavezne školske lektire. U toku rata bio je inicijator pokretanja i urednik lista za mlade “Lastavica” i novina za djecu “Vrelo Bosne”.

2002. – Umro Izet Sarajlić, bosanskohercegovački književnik. Izet Sarajlić diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, odsjek Filozofije i komparativistike, doktorirao filozofske nauke. Član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Radio kao redovni profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Kao član Društva pisaca BiH, zajedno sa Huseinom Tahmiščićem, Ahmetom Hromadžićem, Velimirom Miloševićem i Vladimirom Čerkezom, pokreće međunarodnu književnu manifestaciju “Sarajevski dani poezije” u organizaciji Društva pisaca BiH 1962. godine.

U kategoriji “Na današnji dan” objavljujemo najznačajnije datume iz historije BiH.

(Mostarski.ba)