Na današnji dan 25. 11.

1943. – 25. novembar se obilježava kao Dan državnosti Bosne i Hercegovine. Naime, upravo tog historijski vrlo značajnog 25. novembra 1943. godine održano je prvo zasjedanje ZAVNOBIH-a (Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine), u Mrkonjić Gradu. Na pomenutom zasjedanju donesena je odluka o obnovi državnosti BiH, potvrđene su njene historijske granice, koje su datirale još iz vremena srednjovjekovne Bosne, te je Bosna i Hercegovina definisana kao jedna od šest ravnopravnih republika u tadašnjoj Jugoslaviji.

25. novembra 1943. godine Bosna i Hercegovina je, dakle, obnovila svoju državnost, koju je izgubila 1463. godine, kada je Bosna potpala pod upravu Osmanske imperije.

Nakon nekoliko dana pomenuta odluka ZAVNOBIH-a je potvrđena i ozvaničena na Prvom zasjedanju AVNOJ-a, odnosno Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije, u Jajcu. Treba napomenuti da je BiH, nakon što je oslobođena 1945. godine, dobila zastavu i grb, koji su bili njeni prepoznatljivi i glavni simboli za vrijeme socijalizma, sve do 1992. godine i početka agresije na BiH.

Ono što je najvažnija činjenica i zaključak zasjedanja ZAVNOBiH-a, je upravo činjenica da je Bosna i Hercegovina, odlukom na ovom zasjedanju, definisana kao jedinstvena i nedjeljiva država u kojoj će svi narodi imati ista prava. Treba dodati da je ovu odluku na zasjedanju ZAVNOBIH-a potvrdilo i izglasalo 247 vijećnika ZAVNOBIH-a, svih bh. naroda.

1943. – Održano prvo zasjedanje ZAVNOBIH-a. 25. novembra 1943. godine održano je prvo zasjedanje ZAVNOBIH-a. ZAVNOBiH (Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine) je bio najviši državni organ antifašističkog pokreta u Bosni i Hercegovini tokom Drugog svjetskog rata, te se razvio kao nosilac bosanskohercegovačke državnosti. Njegov predsjednik je bio Vojislav Kecmanović. Formiran je u novembru 1943. godine.

Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a počelo je u Mrkonjić Gradu 25. novembra 1943. u 19 sati. Završeno je iste noći (26. novembra) u 4 sata ujutro. Ovoj osnivačkoj skupštini prisustvovalo je 247 delegata iz svih krajeva BiH, od kojih 173 sa pravom glasa. Na prvom zasjedanju, ZAVNOBiH je formalno konstituisan kao opštepolitičko predstavništvo Narodno-oslobodilačkog pokreta (NOP) Bosne i Hercegovine, ali je u stvarnosti i praksi djelovao kao njen najviši organ vlasti. Odbornici su usvojili Rezoluciju ZAVNOBiH-a i Proglas narodima BiH u kojima se ističe da ubuduće BiH i njene narode u zemlji i inostranstvu, mogu zastupati i predstavljati samo ZAVNOBiH i AVNOJ. Ovim aktima istovremeno je izražena odlučnost naroda BiH da njihova zemlja, koja nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska i muslimanska i hrvatska, bude zbratimljena zajednica u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost svih Srba, Muslimana i Hrvata. Na zasjedanju je izabrana delegacija od 58 članova koja će predstavljati BiH na Drugom zasjedanju AVNOJ-a (29. novembar 1943). Istovremeno je konstituisano Predsjedništvo ZAVNOBiH-a, sastavljeno od 31 člana, sa dr. Vojislavom Kecmanovićem, ljekarom iz Bijeljine, kao predsjednikom.

U Mrkonjić Gradu se nalazi spomen-muzej prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a, kao i dom ZAVNOBiH-a, koji predstavlja centar kulturnog i društvenog života grada, a koji je otvoren 27. novembra 1973. u okviru proslave 30-godišnjice prvog zasjedanja. Treba napomenuti da su održana ukupno tri zasjedanja ZAVNOBIH-a, i to: prvo u Mrkonjić Gradu 25. novembra 1943. (sada Dan državnosti Bosne i Hercegovine), drugo u Sanskom Mostu 30. juna 1944., treće i posljednje u Sarajevu 26. aprila 1945. godine.

1994. – Okončana akcija ” Majevica – Lisača ’94 “. Sedamnaest punih dana, od 8. do 25. novembra, trajala je neizvjesnost zvana Lisača na Majevici i prava drama za 75 četnika u potpunom okruženju snaga Armije R BiH. Nakon bezuspješnih pokušaja srpske vojske u stalnim napadima iz rejona Stolica prema neprobojnom obruču jedinica Armije, pred zalazak sunca 25. novembra, 61 pripadnik srpskih agresorskih snaga se predao.

2010. – Renovirano porodilište na Jezeru. 25. novembra 2010. godine renovirano je Sarajevsko porodilište, koje je prethodno uništeno u agresije na BiH, od strane srpske agresorske vojske. Jedno vrijeme je bila sasvim realna opcija da se razrušena zgrada porodilišta proda, a u posljednji čas su se nadležni ipak odlučili za obnovu. Naravno, tu svakako treba zahvaliti i Republici Turskoj koja je izdvojila značajan novac za novo porodilište.

U kategoriji “Na današnji dan” objavljujemo najznačajnije datume iz historije BiH.

(Mostarski.ba)