Categories: Na današnji dan|Published On: 29/3/2024|

Na današnji dan 29. 3.

1831. – Dan Velikog bosanskog ustanka. Husein-kapetan Gradaščević uputio se prema Travniku s oko 4.000 ljudi. Ne gubeći vrijeme Gradaščević je 31. maja uputio poziv u kojem je zahtijevao da se svi ajani smjesta pridruže njegovoj vojsci, zajedno sa svim pripadnicima bosanskog naroda koji su to željeli. Na hiljade ljudi su pohrlili da mu se pridruže, među njima i brojni kršćani za koje se tvrdilo da su sačinjavali i do jedne trećine njegovih sveokupnih snaga. Gradaščević je podijelio svoju vojsku na dva dijela, ostavljajući jedan dio u Zvorniku za odbranu u slučaju mogućeg srpskog upada u teritoriju. Sa glavninom trupa uputio se prema Kosovu u susret velikom veziru koji je bio poslan s velikom vojskom da uguši pobunu. Na svom putu zauzeo je gradove Peć i Prištinu gdje je podigao svoj glavni logor.

1929. – U Mostaru rođen Sulejman Rebac, nekadašnji nogometaš Veleža i Hajduka te kasnije cijenjeni trener. Karijeru je počeo u mostarskom Veležu, gdje je igrao desno krilo. Za FK Velež je odigrao preko 500 utakmica u periodu od 1947. do 1957. godine. 1957. prelazi u splitski Hajduk, gdje je bio dio najbolje navale u historiji kluba. Sa Hajdukom je osvojio prvenstvo 1955. godine. Nakon Hajduka prelazi u FK Sarajevo gdje završava svoju igračku karijeru. U karijeri je odigrao preko 1000 utakmica i postigao preko 600 golova. Poslije igračke nastavio je s trenerskom karijerom, prvo u rodnom Mostaru, a potom i u Sarajevu. Kao trener Veleža od 1963. godine postiže vrlo dobre rezultate. Mostarci su igrali najljepši fudbal u Jugoslaviji. Nakon Veleža, u sezoni 1977/1978. bio je trener FK Željezničar. Preminuo je 16. novembra 2006. godine, u mostarskoj bolnici, u 77. godini života od moždanog udara.

2001. – Ministarstvo inostranih poslova BiH podnijelo je krivičnu prijavu protiv ranijeg šefa Misije BiH pri UN u Njujorku Muhameda Šaćirbegovića zbog nepostojanja validne dokumentacije za oko 2,5 miliona američkih dolara, utrošenih sa računa Misije.

2006. – Godišnjica smrti Zorana Bečića, doajena bosanskohercegovačkog glumišta. Zoran Bečić studirao je glumu na Beogradskoj akademiji u klasi čuvenog Mate Miloševića i diplomirao 1966. godine. Iste jeseni “odletio je na jug” u drevnu Ragusu (Dubrovnik) gdje će u angažmanu provesti dvije godine (iz tog perioda najradije se sjećao uloga u Ljubavnicima nepoznatog renesansnog autora i Ljubaji Muriella Shisgala). Potom prelazi u Sarajevo i tadašnje Malo pozorište (Kamerni teatar 55) koje je bilo rodonačelnikom pozorišne avangarde na Balkanu. U ratu Bečić je bio jednim od glumaca – utemeljitelja SARTR-a i akterom Skloništa, a debitirao je i kao reditelj remake-postavkom predstave “Nije čovjek ko ne umre” Vehmira Stojanovića, nakon čega režira i “Memoare Mine Hauzen” Safeta Plakala u produkciji SARTR-a, te dvije predstave u Kamernom teatru 55 (“Suton” Ive Vojnovića i “Smrt i djevojka” Ariela Dorl’mana) i “Nije čovjek ko ne umre” u mostarskom Narodnom pozorištu. Kao glumac, često je gostovao u Tuzli (Hamdibeg) i Mostaru (Ruho). U Narodnom pozorištu u Sarajevu, u kome je proveo i svoje posljednje glumačke dane, obavljao je i funkciju direktora drame. Bečić je do kraja života igrao svoju posljednju ulogu dobivši svoj posljednji aplauz na otvorenoj sceni tumačeći lik Alihodže u predstavi “Legenda o Ali-paši”. U sklopu Festivala komedije Bosne i Hercegovine “Mostarska liska 2006.” posthumno mu je dodijeljena nagrada “Velika mostarska liska.”

2007. – BiH i Hrvatska potpisale su Ugovor o dvojnom državljanstvu. Ugovor o dvojnom državljanstvu potvrdio je pravo istodobnog posjedovanja državljanstava Hrvatske i BiH, odnosno njegova stjecanja temeljem unutarnjeg zakonodavstva svake države-potpisnice. Ugovor također reguliše prava i obaveze nositelja dvojnog državljanstva vezane uz mjesto života i rada, odgovornost pred zakonom, služenje vojnog roka itd.

2012. – Španski kralj Juan Carlos I. otvorio je zajedno s mostarskim gradonačelnikom Ljubom Bešlićem, obnovljeni središnji gradski, Španski trg, na kojem je postavljeno novo spomen obilježje za 21 španskog vojnika poginulog u mirovnoj misiji u BiH. Gradske vlasti Mostara su odmah po okončanju rata u oktobru 1995. godine odlučile glavni gradski trg preimenovati u Španski trg, u spomen na 21 poginulog španskog vojnika u mirovnoj misiji UN-ovih i NATO-vih snaga u u ratu u BiH. Španski vojnici bili su sastavni dio multinacionalnih snaga UN-a i kasnije NATO-a u BiH od početka rata 1992. godine do 2010., a računa se da je tokom cijelog tog razdoblja kroz BiH ukupno prošlo 46.000 španskih vojnika.

U kategoriji “Na današnji dan” objavljujemo najznačajnije informacije iz historije BiH.

(Mostarski.ba/Historija.ba)

Related Posts