Na današnji dan 9. 1.

09. januar 1996. godine obustavljen je vazdušni humanitarni most za Sarajevo, najveći vazdušni most u historiji vazduhoplovstva poslije sovjetske blokade Berlina. Tokom tri i po godine agresije na BiH, obavljeno je 13.000 humanitarnih letova kojima je dopremljeno više od 160.000 tona pomoći.

Opsada grada Sarajeva je bila skoro četverogodišnja blokada Sarajeva za vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu. Opsada je počela zauzimanjem međunarodnog aerodroma od strane JNA u noći sa 4. na 5. april 1992. godine, a završila se 29. februara 1996. godine. Sarajevska je opsada, sa 1425 dana, jedna od najdužih u historiji modernog ratovanja. Nakon “berlinskog zračnog mosta”, ovo je bio “najduži” zračni most u historiji svjetskog vazduhoplovstva. Za vrijeme njegovog “trajanja” na aerodrom je sletjelo i sa njega uzletjelo preko deset hiljada aviona koji su dopremali humanitarnu pomoć, snage UN-a i odvozili ranjene civile na liječenje. Sam zračni most, prema podacima UNHCR-a, nije bio dovoljan za dopremu hrane stanovništvu BiH. Ali, ako se o sigurnosti bilo čega moglo uopće govoriti, pokazao se kao najsigurniji. Dok su konvoji stajali, zaustavljeni nesporazumima sa komandirima na terenu, sukobima, ili vremenskim uslovima, na sarajevski aerodrom dnevno je slijetalo u prosjeku 20-25 aviona, što znači deset tona hrane po svakom letu.

Devedeset posto pomoći Sarajevu stizalo je upravo vazdušnim putem. Za vrijeme opsade prosječno je palo 329 granata dnevno na Sarajevo. Rekord od 3777 ispaljenih granata uknjižen je 22. jula 1993. godine. Granate su napravile ogromnu štetu, a najveću štetu su pretrpjeli civilni, kulturni i vjerski objekti. Ubijani su ljudi, rušeni civilni, kulturni, vjerski objekti, pa čak i bolnice. U brdima oko Sarajeva bilo je stacionirano 120 minobacača i 250 tenkova JNA, koji su poslije dospjeli u ruke vojske Republike Srpske. Cilj im je bio mučenje glađu i demoralizacija stanovništva na najokrutnije načine. Strašan primjer je masakr na otvorenoj tržnici Markale kada su u februaru 1994. godine granate, ispaljene sa srpskih položaja na Špicastoj stijeni, pogodile masu ljudi i uzele život 68 Sarajlija. Tokom opsade Sarajeva ubijeno je 12.000 ljudi, među njima 1.500 djece, a 50.000 ljudi je lakše i teže ranjeno.

09. Januar 1954. rođen Mirza Delibašić – Kinđe
Mirza Delibašić je bio veliki košarkaš. Jedan od najvećih u generaciji koja je dominirala našim prostorima i cijelom Evropom, pa i svijetom. Dosegnuo do vrha Evrope sa sarajevskom Bosnom, bio prvak svijeta, olimpijski prvak. Njegovim odlaskom košarka na bivšem prostoru Jugoslavije ostala je bez posljednjeg romantičara.

Rođen je u Tuzli, 9. januara 1954. godine. Sportsku karijeru započeo 1968. godine, kada je postao pionirski prvak Bosne i Hercegovine u tenisu. Iste godine postaje član tuzlanskog košarkaškog kluba Sloboda gdje igra sve do 1972. godine kad prelazi u sarajevsku Bosnu, i svoju prvu utakmicu igra protiv splitske Jugoplastike. Za Bosnu je odigrao 700 utakmica i postigao približno 14.000 koševa. Mirza Delibašić je kao igrač predvodio Bosnu do naslova prvaka Evrope 1979. godine. Bio je i jedna od zvijezda španskog kraljevskog kluba Real Madrid gdje je ostvario zapažene rezultate. Kao selektor reprezentacije BiH u Njemačkoj 1993. godine ostvario je dosad najveći uspjeh bh. košarke na evropskim prvenstvima, osvojivši osmo mjesto.

U dresu jugoslavenske reprezentacije je bio prvak Balkana, Evrope, svijeta i olimpijski pobjednik. Dres Jugoslavije obukao je 176 puta i postigao 1.759 poena. Dobitnik je mnogih sportskih i društvenih priznanja, a u četiri navrata biran za najboljeg sportistu Bosne i Hercegovine da bi onda dobio specijalno priznanje kao vanserijski as i postao član žirija za izbor sportiste. Za najboljeg košarkaša SFRJ proglašen je 1980.

Vjeran BiH ostao je i u toku opsade, odbivši poziv rukovodstva ”Reala” da opkoljeno Sarajevo zamijeni Madridom.

Smrt ga je zatekla na mjestu direktora KK Bosna, 08. decembra 2001. godine.

1965. – Rođena bh. književnica Bisera Boškailo, doktorica filoloških nauka (germanistika) i dugogodišnja profesorica njemačkog jezika i književnosti u Njemačkoj, BiH i Srbiji. Napisala je sedam romana, tri zbirke pjesama i dvije naučne monografije, te pet knjiga prevoda značajnih njemačkih autora. Članica je Društva pisaca BiH, te Društva pisaca Njemačke. Godine 2021., odabrana je među deset najznačajnih prevodilaca njemačkog jezika od Deutscher Übersetzerfonda.

1991. godine, rođen je Amel Tuka, najbolji bosanskohercegovački atletičar, čija je specijalnost trčanje na 400 i 800 metara; u obje discipline drži nacionalni rekord. Član je Atletskog kluba Zenica.

Atletikom se Amel počeo baviti slučajno, kada je 2008. godine, kao učenik trećeg razreda STŠ “Kemal Kapetanović” u rodnom Kaknju, učestvovao na Malim olimpijskim igrama u Zenici i pobijedio u utrci na 400 metara. Trener AK Zenica Halid Sedić pozvao ga je na razgovor, nakon kojeg je Tuka postao član tog kluba. Samo nekoliko mjeseci kasnije zabilježio je prvi uspjeh: pobijedio je na 400 i 800 metara na državnom juniorskom prvenstvu. Slijedio je ulazak u reprezentaciju i učešće na Balkanskom juniorskom prvenstvu u Grčkoj, gdje je bio treći.

Od 2010. stalni je član seniorske atletske reprezentacije BiH. U junu 2013. pobijedio je na takmičenju Treće lige Evropskog ekipnog prvenstva, a mjesec kasnije, na Evropskom prvenstvu U-23, osvojio je treće mjesto na 800 metara i postavio državni rekord. U 2014. osvojio je bronzanu medalju na Balkanskom prvenstvu u Piteștiju, da bi na svom drugom Evropskom prvenstvu u seniorskoj konkurenciji u Cirihu bio šesti s novim državnim rekordom.

Srebro na SP u Dohi
U 2015. osvojio je zlatnu medalju na Balkanskom dvoranskom prvenstvu u Istanbulu, a 1. jula na mitingu u Velenju postavio je novi državni rekord, koji je popravio već nakon 10 dana, pobijedivši i u Madridu. Šest dana kasnije, u svom prvom nastupu na nekom od mitinga Dijamantne lige u karijeri, ponovo je popravio lični i državni rekord, pobijedivši u Monaku.

Na Svjetskom prvenstvu 2015. u Pekingu ostvario je rezultat karijere, treće mjesto i bronzana medalja, što je bio najveći uspjeh u historiji bosanskohercegovačke atletike dotad. Prema izboru Asocijacije balkanskih atletskih federacija (ABAF), Tuka je proglašen najboljim atletičarem na Balkanu u 2015. godine.

Nakon još niza uspjeha narednih godina, Amel je osvojio srebrenu medalje na Svjetskom prvenstvu u Dohi 2019. godine.

Olimpijski komitet Bosne i Hercegovine izabrao ga je 5. decembra 2019. za sportistu godine.

2015. – Preminuo Muhamed Mujkanović, poznati bh. interpretator sevdalinki i kompozitor novokomponovanih ih pjesama. Pripadao je generaciji bosanskohercegovačkih izvođača sevdalinki po kojima je BiH prepoznatljiva u svijetu. Snimio je više od 300 arhivskih snimaka narodne muzike, a autor je i 40 vlastitih kompozicija.

2021- Preminuo  Rusmir Ćišić – Rusma, jedan od ljudi koji su dali ogroman doprinos u odbrani i izgradnji poslijeratnog Mostara.

Rođen je u Mostaru 7. septembra 1946. godine gdje je završio školovanje i diplomirao na Mašinskom fakultetu.

Radio je u više radnih kolektiva u kojima je ostavio neizbrisivi trag. Radnici sarajevske Hidrogradnje pamte ga rukovodioca mehanizacije na najvećim gradilištima Iraka, Višegrada, Gacka i kao čovjeka koji je uvijek radom,disciplinom, znanjem i urednošću bio primjerom kako se jedan veliki inženjer odnosi prema poslu.

U obnovi porušenog Mostara obavljao je dužnosti predsjednika Izvršnog odbora grada Mostara, načelnika odjela za infrastrukturu u periodu gradnje zajedničke Gradske uprave Mostara i niz drugih funkcija u privredi.

2000-te godine pada odluka o obnovi izgradnje simbola Mostara Starog mosta i on naredne četiri godine najuspješnije obavlja funkciju direktora projekta, što je svakako kruna njegove profesije.

Od Svjetske banke i UNESCO-a kao partnera projekta za izvanredan posao dobio je iskrena priznanja, a 2014. godine ponio je i priznanje “Mimar mira” Centra za mir i multietničku saradnju iz Mostara.

Radni vijek okončao je kao uspješni ministar Prostornog uređenja u Vladi HNK.

Bio je jedan od osnivača Rotary Cluba Mostar, uspješno je radio i na obnovi ljudskog povjerenja u gradu i državi Bosni i Hercegovini.

U kategoriji Na današnji dan objavljujemo značajne događaje iz historije Bosne i Hercegovine.

(Mostarski.ba)