Na današnji dan preminuo je Avdo Humo

Na današnji dan 24.1. preminuo je ugledni mostarski antifašista i narodni heroj, državnik i političar koji je postavio temelje obnove bosanskohercegovačke državnosti na ZAVNOBiH-u Avdo Humo.
Avdo Humo je rođen u Mostaru 1914. godine. Školovao se u rodnom gradu, Bihaću i Beogradu, gdje je diplomirao na Filozofskom fakultetu, studij svjetske i jugoslavenske književnosti. Član Komunističke partije Jugoslavije postao je 1935. godine. Pred rat i tokom Drugog svjetskog rata bio je jedan od pokretača i glavnih organizatora patriotskog ujedinjavanja naroda Bosne i Hercegovine u borbi protiv fašizma.
Učestvovao je u pripremanju i organiziranju Prvog i Drugog zasjedanja Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ), bio je vijećnik AVNOJ-a i potpredsjednik Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH).
Jedan je od pokretača lista Oslobođenje, a bio je ministar i potpredsjednik vlade Narodne Republike Bosne i Hercegovine, predsjednik Izvršnog vijeća narodne Skupštine Bosne i Hercegovine, državni sekretar za finansije vlade Federativne Narodne Republike Jugoslavije i potpredsjednik Saveznog vijeća Narodne skupštine Jugoslavije.
Od kraja Drugog svjetskog rata do 1963. godine redovno je biran za republičkog saveznog poslanika. Bio je organizacioni sekretar Pokrajinskog komiteta KPJ za Bosnu i Hercegovinu i dobitnik Nagrade ZAVNOBiH.
Zanimljivo je da je Humo čak stigao biti i predsjednik Savezne komisije za nuklearnu energiju, te da se uz njega vežu priče o “atomskoj bombi kao najstrože čuvanoj jugoslovenskoj tajni”.
Bio je general-major JNA u rezervi. Njegova supruga Olga, bila je kćerka ministra vanjskih poslova Kraljevine Jugoslavije Momčila Ninčića. Olga je također bila jedna od sekretarica Josipa Broza Tita. Njegov adže Hamza Humo je poznati bosanskohercegovački pisac.
Početkom 1970-ih Avdo Humo se po uzoru na francuske i talijanske komunističke drugove založio za demokratizaciju socijalističkog društva i uvođenje višepartijskog sistema, čime se razišao s politikom SKJ, te je razriješen svih dužnosti. Pred sam kraj života istraživao je istoriju nastanka građanstva u Bosni i Hercegovini i pitanjem nacionalne afirmacije bosanskohercegovačkih muslimana.
Smrt ga je pretekla u namjeri da izloži cjelinu tih izučavanja i promišljanja.
Umro je 24. januara 1983. godine u Opatiji. Sahranjen je u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu.
(Mostarski.ba)
■ Povezano
Na današnji dan preminuo Mustafa Imamović, jedan od najznačajnijih historičara Bosne i Hercegovine
Humo o mostarskoj kotlini: Bajka po kojoj koračaju minareta i jablanovi
Godišnjica smrti Hamze Hume: Slijeđenje evropske avangarde i pamćenje lokalnog naslijeđa
Historijska lekcija iz Bileće: Potresna priča o jami Čavkarici i Hadžeri Ćatović Bijedić