preuranjena izborna kampanja

Ništa im nije sveto: Propalo ukazanje spina HDZ-a na Međugorju

002
7 Min Read

Jučerašnji dan u Mostaru bio je izuzetno buran. Maratonska sjednica Gradskog vijeća, okupljanje otpuštenih radnika, njihovih porodica i građana bila je kulminacija višemjesečne političke krize u Mostaru.

U noći s ponedjeljak na utorak u Čitluku, odnosno Međugorju, dešavala se prava drama.

Prvu informaciju o tom događaju sam pročitao u redakcijskoj Viber grupi gdje kolega pominje „belaj u Međugorju“. Prva asocijacija, nalazeći se pored Vijećnice, bila je da je neka „naša“ usijana glava odgovorna za to.

Olakšanje je uslijedilo ubrzo.

Naime, kako je javnost kasnije obaviještena oskvrnavljena su katolička svetišta na izuzetno neuobičajen način od strane osobe koja je pješke došla iz Poljske, a koja je tokom dana uhićena na području Ljubuškog. Napad bi se mogao okarakterisati i kao sektaški sukob, a možda i djelo (katoličkog) terorizma, ako bi pravili paralelu s odnosom dominantnih medija s dešavanjima u drugim dijelovima svijeta gdje žive muslimani.

Ovaj uznemirujući događaj, očekivano, bio je okidač za dobro uhodanu medijsku mašineriju HDZ-a i njihovih istomišljenika.

Tu školu manipulacije je na najperfidniji način razvio tokom ratnih 90-tih Smiljko Šagolj, a jučerašnje reakcije su najbolji pokazatelj da se stanje na hrvatskoj političkoj i medijskoj sceni nije promijenilo.

Na njihovu žalost, a na sreću javnosti, savjesni pojedinci su prepoznali napadača i savladali ga te obavili građansku dužnost prije dolaska policije.

Rijetki su pojedinci, novinari, političari na hrvatskoj sceni koji su javno osudili pokušaje političko-medijske manipulacije nad događajem u Međugorju. S druge strane pojedini bošnjački političari nisu prije reakcije provjerili činjenice te su pored osude napada, pohvalali na brzoj reakciji i pozvali MUP HNK da rasvjetli i druge napade na vjerske objekte, kao što je nedavni u Liska haremu.

Jadranka Kosor je častan izuzetak.

„Poljak, iz katoličke zemlje. Brzo uhićenje ugasit će požar mržnje koji se već počeo rasplamsavati u susjednoj državi, a razni politički paraziti mislili su politički parazitirati”, poručila je Kosor aludirajući na kadrove HDZ BiH.

Naravno, najbrži u dezavuisanju javnosti bili su u HDZ-u koji smatraju da je riječ „o pokušaju zastrašivanja žitelja“, odnosno Hrvata katolika u BiH, te da će uprkos tome „Hrvati ostati ustrajni u borbi za temeljne vrijednosti civiliziranoga društva”. Ovim se jasno aludiralo na poznatu (para)tezu o sukobu civilizacija koja je dugo bila (para)naučna podloga za povezivanje terorizma i islama.

Kandidatkinja HDZ-a za članicu Predsjedništva BiH Darijana Filipović otišla je više koraka u nepoznato tvrdnjom da nije riječ o „običnom” vandalizmu, već da je to napad na katolike u BiH.

Da je jutro pametnije od noći i da se očito zanijela u svojoj preuranjenoj izbornoj kampanji pokazuje njena današnja reakcija u kojoj tvrdi da nije ništa pogrešno rekla te da su za sve krivi mediji. Jako poznat koncept.

Gdje će kolo bez kokana i spin o ugroženosti Hrvata bez Željane Zovko. Ona je dodatno razradila izjavu Filipović tvrdnjom da je Hrvatima ugroženo ispovijedanje vjere.

„Ovakvi činovi predstavljaju pokušaj zastrašivanja katolika u Bosni i Hercegovini, koji su već dulje vrijeme suočeni s napadima na svoja vjerska mjesta, kulturnu baštinu i temeljno pravo na slobodno ispovijedanje vjere”, piše Zovko u svom manipulativnom stilu.

Naknadna pamet proradila je i kod Slavena Raguža, predsjednika HRS-a, inače trojanskog konja u oporbenoj Petorci, koji s pravom kritikuje spinovanje HDZ-a. On zaboravlja da je upravo HRS nasjeo na spin HDZ-a kada se desila paljevina Kordićevog vozila.

Za razliku od HRS-a jurišnici u HDZ-u i njihovi istomišljenici u medijima nisu ništa naučili iz propalog pokušaja građenja kulta o ugroženom najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda u Bosni i Hercegovini na paljevini službenog vozila gradonačelnika Kordića te (samo)napada na časnu sestru u Zagrebu.

Ipak, moramo biti iskreni kao što reče gradonačelnik Kordić, nije u tome poenta. Tvrda krila nacionalističke politike Hrvata s obje strane granice su totalno odvojena od stvarnosti i bilo kakvih humanih okvira o čemu svjedoče brojni koncentracioni logori u paradržavi ‘Herceg-Bosni’ čiji je obrazac djelovanja prema Drugima ostao duboko ukorijenjen u administraciji. Manifestaciji njegove najmračnije strane svjedočimo ovih dana u mostarskom Komunalnom.

Sporna Deklaracija hrvatskog Sabora dokazala je odavno jasnu činjenicu da, nevezano da li su desno ili lijevo orijentisani, kada su u pitanju BiH i Bošnjaci hrvatski političari i dalje slijede presuđene ‘vrijednosti’ UZP-a.

Događaj u Međugorju pokazao je konceptualnu sličnost HDZ-a i SNSD-a, odnosno dvojca Čović-Dodik u manipulativnom i destruktivnom djelovanju koje ima za cilj nametanje narativa o ugroženosti kršćana u BiH.

Islamofobija, rasizam, segregacija s novim generacijama koje su daleko više radikalizirane od njihovih predaka iz 90-tih koji su presuđeni za Genocid i UZP, najveći su izazov za budućnost Bosne i Hercegovine.

I na kraju, da se vratimo na mostarsku Vijećnicu u kojoj je paralelno sa Sjednicom trajala također maratonska press konferencija. Nakon obraćanja Kordića uslijedila je manja buka iz koje sam uspio razaznati da jedna novinarka državnog medija traži Kordićevu izjavu o dešavanjima u Međugorju. Naravno, Kordić je u svom stilu odbio takav neprofesionalni zahtjev riječima „još mi je samo to trebalo“ što je nagrađeno horskim smijehom prisutnih.

Ta scena je kod mene pobudila mnogo pitanja jer se radi o novinaru koji ima bošnjačko ime i prezime, radi na javnom mediju, a postavlja pitanje koje odaje klasično medijsko-političko sadejstvo pokušaja promjene fokusa javnosti sa ključnih pitanja. Suvišno je trošiti riječi na to ko su nalogodavci takvog pitanja i zbog čega.

Piše: Sanadin Voloder

(Mostarski.ba)

Napomena

Ukoliko se ovaj tekst prenosi, preuzima ili objavljuje na drugim portalima ili medijima, obavezno je jasno navođenje izvora uz aktivan i vidljiv link prema portalu www.mostarski.ba. Svako preuzimanje sadržaja bez navođenja izvora i linkovanja smatra se kršenjem autorskih prava.

Podijeli članak