Vlada njemačkog kancelara Friedricha Merza razmatra ublažavanje pravila o radu nedjeljom kako bi potaknula potrošnju i pomogla privredi koja već godinama stagnira, piše Wall Street Journal.
Plan šireg otvaranja trgovina, međutim, suočava se s ustavnom zaštitom nedjelje kao dana odmora, ali i snažnim protivljenjem sindikata.
Zaštita nedjelje u Njemačkoj datira još iz 1919. godine, dok je zakon iz 1956. definiše kao dan odmora i „duhovnog uzdizanja“. Upravo taj status predstavlja glavnu prepreku ozbiljnijim promjenama, jer bi njegova izmjena vjerovatno zahtijevala promjenu ustavnog okvira.
Raspravu je pokrenuo nacrt njemačkog Ministarstva rada od 1. jula 2026. godine, prema kojem bi pekare i slastičarne od 1. januara 2027. nedjeljom mogle raditi do osam sati, a biblioteke do šest.
Trgovinski savez Njemačke (HDE) smatra da to nije dovoljno. Njegov direktor Stefan Genth zalaže se za otvaranje trgovina kako bi gradski centri ostali „atraktivni i živi“, uz prijedlog da trgovine budu otvorene deset do 12 nedjelja godišnje.
Nils Busch-Petersen iz Trgovinskog saveza Berlin-Brandenburg smatra da bi odluku o nedjeljnoj kupovini trebalo prepustiti trgovcima i potrošačima. Upozorio je i na apsurdnost sadašnjih pravila u vrijeme internetske trgovine.
Ekonomisti nemaju jedinstven stav o tome koliko bi liberalizacija donijela koristi. Kai Hudetz iz Instituta za istraživanje trgovine smatra da bi fizičke trgovine mogle iskoristiti činjenicu da je nedjelja već jedan od najjačih dana za online kupovinu.
Institut IFO zaključio je da nema čvrstog ekonomskog opravdanja za ograničavanje radnog vremena te da bi liberalizacija mogla imati pozitivan učinak na privredu. Predlažu čak da lokalne vlasti odlučuju o nedjeljnom radu.
S druge strane, stručnjaci upozoravaju na probleme, posebno u ruralnim područjima, gdje bi trgovine teško pronalazile dovoljno radnika za nedjeljne smjene. Za vlasnike bi dodatni radni dan značio i veće troškove energije i rada.
Trgovinski sektor procjenjuje da fizičke prodavnice godišnje gube oko 2,5 milijardi eura prometa u korist online platformi, dok je zbog tog trenda već izgubljeno oko 40.000 radnih mjesta.
Sindikat Ver.di oštro se protivi liberalizaciji. Ističu da je slobodna nedjelja za radnike u trgovini često jedini siguran zajednički slobodan dan za porodicu, prijatelje i druge aktivnosti. Sindikat je spreman pitanje braniti i pred Saveznim ustavnim sudom.
Čak i ako bi savezna vlada podržala širu liberalizaciju, provedba bi bila složena. Od 2006. godine radno vrijeme trgovina u nadležnosti je 16 njemačkih saveznih pokrajina, koje imaju vlastite zakone i različita pravila o broju radnih nedjelja.
Savezna vlada zato ne može jednostrano uvesti jedinstveno pravilo za cijelu zemlju. Može mijenjati određene sektorske izuzetke, dok bi za šire otvaranje trgovina bile potrebne odluke pojedinačnih pokrajina.
Zbog toga se kao realniji scenarij nameću postepene i različite promjene u pojedinim dijelovima Njemačke. Neke pokrajine već razmatraju mogućnost nedjeljnog rada potpuno automatiziranih trgovina bez zaposlenih.
Za potrošače bi liberalizacija značila veću fleksibilnost, dok sindikati upozoravaju da bi za zaposlene mogla značiti gubitak jednog od rijetkih garantovanih zajedničkih slobodnih dana.
(Mostarski.ba)
