U organizaciji Pravnog fakulteta Univerziteta « Džemal Bijedić » u Mostaru, u povodu Međunarodnog dana ljudskih prava, a u saradnji sa Institucijom ombudsmena za ljudska prava u BiH, danas je održana III naučna konferencija pod nazivom “Ljudska prava pred izazovima stvarnosti”.
Konferencija je održana online, putem platforme Microsoft TEAMs, zbog epidemiološke situacije uzrokovane pandemijom virusa Covid – 19.
Prof. dr. Alena Huseinbegović, dekanica Pravnog fakulteta Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru je istakla da je konferencija „Ljudska prava pred izazovima stvarnosti“, treća naučna konferencija koju je Pravni fakultet Univerziteta „Džemal Bijedić“ organizirao u ovoj godini.
Istakla je da su organizirane i sljedeće konferencije: 9. međunarodna naučna konferencija „Dani porodičnog prava, u organizaciji Pravnog fakulteta i Njemačke fondacije za međunarodnu pravnu saradnju i 4. međunarodna naučna konferencija „Pravni i ekonomski aspekti procesa integracije Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju“, u organizaciji Pravnog i Ekonomskog fakulteta Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru i Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Zenici.
Izrazila je zadovoljstvo organiziranjem i ove treće naučne konferencije, posebno ako se ima u vidu da u radu konferencije učestvuje veliki broj eminentnih pravnih naučnika, praktičara i istraživača iz Bosne i Hercegovine i regiona.
Cilj konferencije jeste da se kroz referate, objavljene radove i diskusiju ukaže na problemska pitanja iz oblasti ljudskih prava, te da se predlože konkretna i optimalna rješenja u cilju unaprijeđenja teorije i prakse.
Prof. dr. Amra Jašarbegović, moderatorica naučnog skupa, navela je da moderno pravo ljudskih prava u vremenu kada je nastalo nije moglo da predvidi sve brojne izazove sa kojima će ga suočiti dinamični ambijent buduće društvene stvarnosti.
Iskustvo života u okolnostima pandemije izazvane virusom Covid – 19 u proteklom vremenu, a koje još uvijek traje, suočilo nas je sa nekim novim aspektima promišljanja ljudskih prava. Sva aktuelna pitanja koja i inače prate moderno pravo ljudskih prava dobila su još jedan nezaobilazni aspekt – kako u takvim okolnostima koje nas suočavaju sa neplaniranim i neželjenim, i potencijalno životno opasnim posljedicama, sačuvati postojeći civilizacijski dostignuti i pravno zaštićen standard ljudskih prava, a reagovati primjereno, što će u nekim okolnostima značiti i neminovno zadiranje u domen ljudske slobode? Vanredna stanja uvijek su ozbiljna prijetnja ljudskim pravima. Okolnosti koje do njih dovode zgodno mogu biti iskorištene da se pojedina prava ili derogiraju ili da se njihovi titulari bitno ograniče u mogućnostima njihovog korištenja.
Ograničenja pravdana prirodom okolnosti, hitnošću i nužnošću reakcije na novonastalu vanrednu situaciju često zanemaruju obavezu da moraju odgovarati zahtjevima legalnosti, legitimnosti u demokratskom društvenom ambijentu i proporcionalnosti kojom reaguju na situaciju koja opravdava njihovo donošenje. Da li su ti zahtjevi uvijek poštovani? Da li se na propuste u donošenju mjera primjereno i pravovremeno reaguje? Da li su postojeći mehanizmi zaštite ljudskih prava kada su bili korišteni potvrdili svoju djelotvornost? Gdje su granice ljudske slobode? Kako uspostaviti ravnotežu između prava pojedinca i javnog interesa zajednice? Da li nova normalnost podrazumijeva i novu pravnost? U sklopu navedenih i drugih tema, autori su analizirali različite aspekte reguliranja zaštite ljudskih prava.
Radovi sa Konferencije bit će objavljeni u tematskom broju Godišnjaka Pravnog fakulteta Univerziteta “Džemal Bijedić” u Mostaru. Finansijsku podršku za publikovanje radova prezentiranih na Konferenciji osigurat će Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, saopćili su organizatori.
(Mostarski.ba)
