Okruglim stolom obilježena 50. godišnjica smrti Maka Dizdara

Povodom 50. godišnjice smrti Mehmedalije Maka Dizdara, Bošnjačka zajednica kulture (BZK) Preporod regionalno društvo Hercegovina danas je u Centru za kulturu Grada Mostara organiziralo okrugli sto u znak sjećanja na jednog od najvećih pjesnika u historiji Bosne i Hercegovine.

Suorganizator skupa, održanog pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i obrazovana Hercegovački neretvanskog kantona (HNK) bio je i Fakultet humanističkih nauka (FHN) Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru.

Prethodno je bilo panirano da 50. godišnjica Makove smrti bude obilježena različitim kulturnim i naučnim programima, ali zbog epidemioloških mjera organizatori su ograničili samo na okrugli sto i recital Makove poezije u interpretaciji, glumice Hasije Borić.

– Cilj nam je bio da skrenemo pažnju na njegova značaj za cjelokupnu bosanskohercegovačku javnost, kulturu i historiju, jer Makovo djelo je obimno. Naravno, postoje različiti aspekti iz kojih se to djelo može istraživati. Mak je prvenstveno pjesnik, međutim, ni malo manje bitan je njegov rad na Antologiji starih bosanskih tekstova nakon čega je bio izložen ogromnom pritisku i kritici, a potom je počeo dobivati prijeteća pisma – kazao je prof.dr. Edim Šator, predsjednik Skupštine Preporoda za Hercegovinu.

Šator je dodao kako je Makov doprinos u proučavanju bosanskog jezika, historije, posebno srednjevjekovnog perioda, nemjeriv.

Poeziju Maka Dizdara karakteriše to što nije hermetična i teško čitljiva, ali ni estradna, lahkih nota i štimunga, koju svako može razumjeti i čitati.

– Mak je vrlo ozbiljan pjesnik koji govori o egzistencijalnim suštinama, koji govori o poziciji čovjeka između Neba i Zemlje i to se provlači kroz sve njegove pjesme i zato je važno da se iznova vraćamo Maku – naglasila je prof.dr. Dijana Hadžizukić, v.d. dekana Fakultata humanističkih nauka.

Na skupu je učešća uzelo 11 akademskih radnika i istraživača iz Sarajeva i Mostara, prof. dr. Elbisa Ustamujić, prof. dr. Alija Pirić, prof. dr. Edim Šator, prof. dr. Dijana Hadžizukić, doc. dr. Lejla Žujo – Marić, doc. dr. Irma Marić, prof. dr. Alen Kalajdžija, dr. Jasmin Hodžić, Fatima Trbonja MA i Elmedina Hodžić MA, a govorili su o temama intertekstualnosti u Makovoj poeziji, estetizaciji forme, prostoru i kulturnom pamćenju Kamenog spavača, samoprepoznavanju u Makovoj poetici, motivu ruke, intertekstualnosti apotropejskog djela Kunovog zapisa u pjesmi Brotnjica, ponavljanju kao ključnom stilističkom postupku, jezičkom paternalizmu, kolonijalizmu i hegemoniji i Makovoj ulozi u dekodiranju jezičkog imperijalizma, te o posthumno objavljenom dramskom tekstu Maka Dizdara pod nazivom „Ase“.

(preporod.info)