Staretina je planina u Bosni i Hercegovini. Nalazi se na zapadu BiH, u regiji koje obuhvata prostor Glamočkog, Livanjskog i Duvanjskog polja, sjeverozapadno od grada Glamoča i istočno od Livanjskog polja.
Najviši vrh su Vrhovi 1633 metra nadmorske visine. Prostire se u općinama Livnu i Glamoču.
Staretina je neobična planina. Gledana iz Livanjskog polja njezina padina djeluje poput jedinstvenog, monolitnog planinskog zida smještenog između Šatora na sjeverozapadu i Velike Golije na jugoistoku. No, promatrana iz smjera Glamoča ili promatranjem reljefnih karti i prostornih prikaza, jasno se uočava kako je glavno bilo Staretine rasječeno na dva dijela prostranim dolom Jasik. Sjeverozapadno od Jasika to je izduženi greben Veliko brdo 1487 mnv – Talijanov vrh 1472 mnv, na nekim kartama upisan kao Telijanov vrh, a jugoistočno razvedeniji greben s najvišim vrhom Staretine Vrhovi, odn. Čatrnja 1633 metara nadmorske visine.
Staretina povezuje planine Šator i Veliku Goliju, no istovremeno se njezini grebeni uvlače među grebene ovih dviju planina, do te mjere, da je na tim područjima teško odrediti tačne granice njezina prostiranja.
Kada se u historijskim i savremenim izvorima piše o gradiću Glamoču vrlo često se navodi kako se on smjestio pod Staretinom, ili da se ostaci starog grada Glamoča nalaze na krajnjoj kosi Staretine prema Glamočkom polju.
Glamočka visoravan nalazi se na 950 metara nadmorske visine i smješena je između planina Šator i Staretina.
Nad Glamočem dominira tvrđava Tabija koja je 2005. godine proglašena za kulturno naslijeđe od značaja za Bosnu i Hercegovinu.
Ova tvrđava potiče još od od Ilira, a nakon njih dorađivana je od onih koji su dolazili, ponajviše od Turaka, a Austrougarska je uradila posljednje doradenam.
Ipak, ako pogledamo reljefnu kartu, lišenu svih opstruirajućih elemenata (ceste, staze, šume, livade, pristupi), jasno je vidljivo kako se prema Glamoču zapravo spuštaju sjeverni i sjeverozapadni grebeni Male i Velike Golije (preko Borovca).
Klima na Staretini je umjereno – borealna klima s ugodnim ljetima, gdje prosječne mjesečne temperature zraka najtoplijeg mjeseca nisu više od 18°C, a najhladnijeg su niže od -3°C. Prosječne godišnje padavine su ravnomjerno raspoređene tokom cijele godine.
Masive Staretine i Golije izgrađuju mezozojske karbonatne naslage, a u strukturnom pogledu tvore antiklinalu dinarskog pravca pružanja. Smještene su unutar zone ”visokog krša”, bezvodne su i s jako izraženim krškim fenomenima.
Medvid potok na Staretini jedan je od rijetkih visinskih izvora u zapadnoj Bosni (pored Bulina i Šatorskog vrela na Šatoru, te Begova i Gadina vrela na Krug-planini).
(Mostarski.ba, dinarskogorje.com, aljazeera, javornjača planinari)
