Promocija knjige “Naučno i kulturno naslijeđe Bosne i Hercegovine: Rukopisna baština na orijentalnim jezicima” autorice dr. Dželile Babović upriličena je danas u Muzeju Hercegovine Mostar.
Knjiga je rezultat višegodišnjeg rada na projektu u Orijentalnom institutu koji je okrunisan ovom publikacijom, kazala je za portal Mostarski.ba dr. Dželila Babović, naučna savjetnica na Orijentalnom institutu Universiteta u Sarajevu
“Radi se o jednoj svobohvatnoj studiji koja je nastala iz želje i potrebe da se na jednom mjestu cjelovito sagleda rukopisna tradicija na arapskom, turskom i perzijskom jeziku koja je stoljećima oblikovala intelektualni i kulturni duhovni prostor Bosne. Radi se o rukopisnim dijelima na arapskom, turskom i perzijskom jeziku koji su od 15. do 19. pa i početka 20. stoljeća bili nosioci znanja i obrazovanja na prostoru Bosne i Hercegovine”, istakla je Babović.
Knjiga je namjenjena široj čitalačkoj publici, s obzirom da su u knjizi predstavljene sve naučne oblasti, knježevnost i umjetnost koje su bile prisutne na prostoru Bosne, od farmacije, medicine, matematike do knježevnosti i muzike, navodi autorica.
“Mislim da stručnjaci iz različitih oblasti nauka mogu pronaći nešto za sebe, ali isto tako je važna i uputa studentima, učenicima, da se upoznaju sa intelektualnom zaustavštinom svoje zemlje”, zaključila je Babović.
Dr. Amina Šiljak-Jesenković, naučni savjetnik za oblast turskih jezika i književnost u Orijentalnom institutu Univerziteta u Sarajevu, za Mostarski.ba je rekla, da je ovo knjiga koja je, promatrajući ono što je ostalo od rukopisne građe po rukopisnim zbirkama u BiH, nastojala rekonstruirati intelektualni, naučni i kulturni svijet BiH osmanskog perioda.
“I zapravo tu se susrećemo sa jednom vrlo zanimljivom slikom, sa vrlo zanimljivom fotografijom tog perioda, gdje je na prvom mjestu koleginica dr. Babović analizira prijepise Kur'ana, potom dijela iz oblasti tumačenja Kur'ana, potom iz oblasti hadisa i hadiskih znanosti i životopisa Poslanika, potom iz drugih teoloških nauka, ali nimalo odvojeno od toga i nimalo manje bitno su prisutna i dijela iz egzaktnih nauka, iz Tesaufa, iz književnosti i naravno ništa od tih djela nije u koliziji, nije u kontradikciji u odnosu jedno na drugo”, kazala je Šiljak-Jesenković.
Kako navodi, to zapravo pokazuje građu na kojoj se gradio intelektualni svijet Bosanaca i Bošnjaka u osmaskom periodu i iz kojeg su izranjala dijela koja su nastavljena na tri jezika, na arapskom, turskom i perzijskom jeziku.
“Pokazuje širinu zanimanja, brojnost rukopisa, pokazuje i koliko su oni bili prisutni, ali istovremeno i koliko su bili cijenjeni, jer znate kad gledate ostavštine u sidžilima, zapisane ostavštine poslije umrlog i kada vidite da u najvrijedniju ostavštinu spadaju knjige, rukopisna zbirka odnosno knjige, tada postajete svjesni šta je to značilo Bosancu, Bošnjaku tog perioda. I nekad nam se čini, odnosno nekad se meni čini da trebamo upaliti svoje računare i vratiti se na tvorničke postavke, vratiti se poštovanju i proučavanju i razumijevanju i referiranju na knjigu, druženju sa knjigom kako bi sami postali i bolji i plodonosniji i cijenjeniji u svijetu”, poručila je dr. Amina Šiljak-Jesenković.
(Mostarski.ba)
