Prstenovački kamp, čiji je cilj prikupljanje novih podataka o vrstama koje borave u Livanjskom polju, najvažnijem staništu za ptice u Bosni i Hercegovini, počeo je u četvrtak, 17. septembra, i trajaće do nedjelje, 20. septembra.
Kamp organizuje Centar za životnu sredinu na lokaciji kod Lipskog jezera, pod vodstvom iskusnog ornitologa i prstenovača Tibora Rekeckog iz Srbije.
Prstenovački kampovi imaju ključnu ulogu u proučavanju populacijskih, migracijskih i drugih trendova kod ptica. U Livanjskom polju ova se aktivnost organizuje prvi put, a s obzirom na to da je riječ o izuzetno bogatom području, organizatori i učesnici očekuju značajne rezultate navode u saopštenju iz Centar za životnu sredinu
“Držati pticu u ruci i izbliza posmatrati njene specifičnosti za ljubitelje prirode je posebno iskustvo, ali i prilika da se ova grupa životinja približi onima koji misle da su vrapci, golubovi i vrane sve ptice koje postoje. Već imamo zanimljive nalaze, čime ovi pernati ambasadori dodatno potkrepljuju našu argumentaciju da vlasti konačno moraju prepoznati Livanjsko polje kao zaštićeno područje”, izjavila je Nataša Crnković iz Centra za životnu sredinu.
Osim naučnog značaja, kamp služi i za edukaciju mladih istraživača te šire javnosti. U prva dva dana organizovane su posjete učenika Osnovne škole “Ivan Goran Kovačić”, Srednje strukovne škole “Silvije Strahimir Kranjčević”, područne škole iz Orguza, kao i mališana iz vrtića “Sestra Nada”.
Voditelj kampa Tibor Rekeckom ističe kako je ovo njegova prva velika akcija prstenovanja u BiH.
“Iako sam do sada prstenovao više od 14.000 ptica, ovo područje je izuzetno zanimljivo i uzbudljivo jer se nalazi na jadranskom migracijskom putu. Ševarski trstenjak nam je prvi značajan nalaz – to je vrsta koja Livanjsko polje koristi kao odskočnu dasku na putu prema Sredozemlju. Drugi važan nalaz jeste hibrid seoske i gradske laste, što je vrlo rijetka pojava, ali razumljiva zbog blizine Mediterana kao centra raznolikosti lasta“, objasnio je Rekecki.
Igor Kalaba iz Centra za životnu sredinu navodi kako raznolikost staništa u Livanjskom polju pruža odlične uslove za brojne vrste, ali se to područje suočava i sa ozbiljnim izazovima.
“Živi svijet je ovdje dugo povezan s čovjekom, pa zarastanje polja usljed smanjenja stočarstva i odlaska stanovništva ne odgovara većini ptica. S druge strane, prisutni su i negativni ljudski uticaji poput krivolova, planirane izgradnje velikog broja vjetroelektrana, lošeg upravljanja otpadom, požara, izmjene vodnog režima radi proizvodnje energije, eksploatacije treseta i poljoprivrede. Livanjsko polje i njegova okolina neophodno trebaju zaštitu i bolje upravljanje u što kraćem roku”, upozorio je Kalaba.
Ova aktivnost provodi se u okviru projekta “Očuvanje srca Dinarskog krša: zaštita prirode i osnaživanje zajednica kao put ka održivom upravljanju”, koji Centar za životnu sredinu realizuje s partnerima Euronatur (Njemačka), Estavela (BiH) i BIOM (Hrvatska), uz finansijsku podršku Fondacije “Nando i Elsa Peretti”.
(Mostarski.ba)
