Prve muslimanske biblioteke

Prvu muslimansku biblioteku pokrenuo je Muhamed Bekir Kalajdžić i ona je predstavljala književno-izdavačku dopunu listu Behar. U proglasu u povodu pokretanja biblioteke kaže se da je Behar za vrijeme svoga izlaženja donio dosta vrlo dobrih originalnih i s istoka prevedenih poučnih i zabavnih literarnih radova, osobito onih religozno-kulturnog karaktera, kojim se mnogo okoristio naš svijet, naročito naša porodica. Kako se ti lijepi radovi nijesu štampali u posebnu knjigu, a Beharova se godišta sva rasprodala, oni su pali u zaborav i ostali nepoznati velikom dijelu islamskog svijeta, osobito mlađoj generaciji”. U okviru rada biblioteke objavljene su trideset i četiri knjige, i to četrnaest djela iz književnosti, a ostale knjige su s područja teologije, islamske sociologije, povijesti islama. U književnom pogledu, Muslimanska biblioteka nije donijela ništa novo, nego je pridonijela da se očuva ono što je već objavljeno i u tome je njezina velika zasluga.

Veliki prijatelj reformi, Bosanski vezir Topal Osman-paša prigradio je uza samu munaru Begove džamije jednu prostoriju za biblioteku. U isto doba Sarajevo je imalo drugu muslimansku biblioteku starijeg datuma, osnovanu kod Careve džamije kojoj je osnivač poklonio stotinu osamdeset rukopisnih knjiga. Biblioteka sada ima nekoliko hiljada svezaka, rukopisa i štampanih djela na turskom, arapskom i perzijskom jeziku. Najbolje su zastupljene one nauke koje se odnose na vjeru i one što s vjerom stoje u tješnjoj vezi. Prema katalogu biblioteke vidi se da su zastupljene mnoge struke: divani, zbirke kasida, literatura, gramatika, rječnici, nauka o pravilnom učenju (čitanju) Kur’ana, teologija, Hadis, tumačenje Kur’ana (tefsir), šerijatsko pravo, medicina i druge. Neka se djela posebno ističu svojom starinom, sadržajnošću i lijepom izradu.

Objavljeno u: Muhamed Huković, Zaboravljena baština, Nacionalna i sveučilišna biblioteka, Zagreb, 1992, str. 23-24.