Razvoj ženskog poduzetništva u Bosni i Hercegovini

Razvoj ženskog poduzetništva u protekle dvije decenije se povezuje sa demokratijom, jačanjem ravnopravnosti između muškaraca i žena. Iako broj poduzetnica varira od države do države, neke statistike ukazuju na to kako žene u Evropi pokreću ili su pokrenule svaki četvrti novi posao. I u Bosni i Hercegovini je ovo sve češća tema.

Tuzlanka Azra Gegić je 2015. godine osnovala vlastiti brend i kolekciju ženske ručno rađene obuće danas uspješno plasira širom svijeta. Početak je, kaže, bio težak.

„Pogotovo što je ovo kao neki muški posao. Ja sam tada imala 23 godine i bilo je poprilično izazovno steći povjerenje partnera, majstora, ali nekako valjda zajedničkim radom uspjeli smo izgraditi jako dobre odnose”, rekla je za BHRT Azra Gegić poduzetnica.

Poslodavac Ljubice Jurišić prije 20 godina je bio čovjek koji nije u frizerskoj struci. Budući da je sav posao sama obavljala, tada je odlučila pokrenuti vlastiti biznis. Već dvije decenije to uspješno čini.

„U ovim malim biznisima ima i prednosti i mana, kao u svemu, odricanja, ali isto tako i slobode. Treba biti neovisan u svakom pogledu. Trebamo ulagati u sebe, jer sve se može oduzeti, ali ono što uložite u sebe to ne može”, rekla je Ljubica Jurišić poduzetnica.

Žensko poduzetništvo je važna karika u borbi protiv diskriminacije prema ženama koje su više sklone uvođenju kreativnosti i inovativnosti. Dizajnerica enterijera Zerina Islamović iz Lukavca, koja se nakon završenog studija, vratila sa Floride u svoju zemlju, to profesionalno dokazuje sedam godina, boraveći i na gradilištima.

„Imam osjećaj da su žene osnažene da se bave mnogim stvarima kojima se do sad nisu usuđivale baviti. Recimo, dizajn enterijera je relativno mlad pojam, i do sad su se ovim obično arhitekte muške bavile”, kaže Zerina Isaković poduzetnica.

Poput muškaraca, žene su sklone preuzimanju rizika i imaju razvijen poduzetnički duh, ali najveće poteškoće su u dostupnosti financijskih sredstava, edukacije. Iako postoje okrugli stolovi, programi poticaja, uglavnom se to odnosi na nevladin sektor i nije dovoljno da bi se moglo govoriti o uspjehu. Halida Hasanović iz Gradačca, koja se šest godina bavi pčelarstvom i proizvodima od meda, nije na početku imala nikakvu podršku.

Kompletan tekst je na linku