Neumoljive vrućine i dugotrajni nedostatak kiše ostavljaju dramatične posljedice na najvažnije evropske rijeke. Vodostaji su na pojedinim mjestima pali na rekordno niske razine, a razmjere krize toliko su velike da se jasno vide čak i iz svemira. Satelitski snimci prikazuju sužene riječne tokove kroz isušene predjele, otkrivajući obale i sprudove koji se inače nalaze duboko ispod površine vode.
Evropske rijeke predstavljaju vitalne “saobraćajne arterije” kojima se prevozi roba, koriste se za hlađenje elektrana, proizvodnju hidroenergije, turizam i kao stanište za divlje životinje. Sada, kako se rijeke povlače, posljedice osjećaju ljudi, privreda i čitavi ekosistemi.
Dunav, druga najduža rijeka u Evropi, pao je na rekordno niske razine. To je izazvalo energetske probleme u Mađarskoj i Rumuniji, dok su rečni kruzeri morali otkazivati ili mijenjati rute. Povlačenje rijeke otkrilo je i historijske ostatke – u Bugarskoj su pronađeni fosili mamuta, a u Budimpešti su se pojavili ostaci nacističkog broda.
Rajna, koja izvire u švajcarskim Alpima i teče do Sjevernog mora, također je na kritično niskom vodostaju. Nedostatak snijega u Alpima, izostanak kiše i pet toplotnih talasa doveli su do rekordnog pada. Komercijalni brodovi morali su smanjiti teret i do 80 posto kako bi izbjegli nasukavanje, što je poremetilo lance snabdijevanja i povećalo troškove
Niski vodostaji zabilježeni su i na rijeci Po u Italiji te Loari u Francuskoj. Naučnici upozoravaju da bi ovakvi ekstremi mogli postati sve češći i ozbiljniji, jer Evropa ostaje kontinent koji se najbrže zagrijava na planeti.
Profesor Ričard Alan sa Univerziteta u Redingu upozorava da će upravljanje vodnim resursima postajati sve zahtjevnije, a jedini način da se ograniče ovakvi ekstremi jeste brzo smanjenje emisija stakleničkih gasova i dugoročne politike. Dok temperature nastavljaju rasti, evropske rijeke jasno pokazuju koliko klimatske promjene mogu izmijeniti način na koji kontinent koristi i čuva svoje najvažnije vodne resurse.
(Mostarski.ba)
