U tematskom dijelu emisije Svijet budućnosti Radija gradska mreža (RGM) Mostarskog radija govorimo o tome gdje je Bosna i Hercegovina i njeni građani kada je riječ o upotrebi umjetne inteligencije.
Upravo je to bila jedna od tema jedne konferencije nedavno u Sarajevu, na kojoj su predstavljanja dva istraživanja, koja pokazuju da građani Bosne i Hercegovine sve više koriste alate umjetne inteligencije (AI), ali i da i dalje teško prepoznaju sadržaje generisane vještačkom inteligencijom.
Pismenost o vještačkoj inteligenciji i integritet informacija u Bosni i Hercegovini, naziv je prvog provedenog istraživanja koje su zajednički proveli Vijeće Evrope i Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) BiH.
O kakvim se istraživanjima radi, govorio je Boris Kujundžić iz Sektora za odnose s javnošću Regulatorne agencije za komunikacije. On je rekao da istraživanje pruža značajan uvid u digitalne kompetencije građana, posebno u njihovo poznavanje umjetne inteligencije.
„Tu je i sposobnost kritičke procjene i provjere generisanih informacija, povjerenje u medijske sadržaje kreirane pomoću ove tehnologije, kao i stavove o njenim društvenim koristima i rizicima,“ rekao je uz ostalo Kujundžić.
Šefica Odsjeka za sadržaj i medijsku pismenost u Regulatornoj agenciji za komunikacije BiH Lea Čengić predstavila je rezultate istraživanja o digitalnoj pismenosti građana BiH u vezi s upotrebom vještačke inteligencije.
Prema njenim riječima, istraživanje je pokazalo da većina građana BiH povremeno ili redovno koristi različite alate vještačke inteligencije.
„Koristi je njih 80 posto. 16 posto takve alate koristi svakodnevno. Naravno, ti procenti značajno rastu što su ispitanici mlađi,“ kazala je uz ostalo Čengić.
Lamija Kovačević iz Medija centra Sarajevo je predstavila rezultate istraživanja o uticaju medijskih sadržaja kreiranih uz pomoć umjetne inteligencije na povjerenje publike.
Kovačević je pored ostalog rekla da je istraživanje pokazalo da građani ne mogu sa sigurnošću procijeniti da li se radi o AI-generisanom sadržaju.
„Dodatno, naglasila bih da neki od glavnih rizika koje oni uviđaju su uticaj AI na kvalitet informacija, za koji je zabrinuto više od polovine građana, ali isto tako uticaj na širenje netačnih informacija i njihovu sposobnost da prepoznaju takve sadržaje,“ kazala je uz ostalo Kovačević.
Inače, ovogodišnja kampanja pod nazivom “Dani medijske i informacijske pismenosti” održana je od 24. do 31. oktobra pod motom “Digitalno snažni”. Organizovali su je Regulatorna agencija za komunikacije, u saradnji i uz učešće članica Mreže za medijsku i informacijsku pismenost.
(Mostarski.ba)
