Kod ekstremno visokih temperature zraka najvažnije je spriječiti dehidraciju i pregrijavanje. Djeca, starije osobe i hronični bolesnici imaju veći rizik.
Kardiologinja Zumreta Kušljugić za Fenu prenosi preporuke Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) da se, tokom najtoplijeg dijela dana izbjegavaju izlasci i naporne aktivnosti te, ako je to moguće, provedu dva do tri sata u hladnom prostoru. Danju zatvoriti prozore, ako je napolju toplije, spustiti roletne/zavjese. Rashladiti prostoriju, prije spavanja. Klima uređaje podesiti na oko 27 stepeni Celzijusa. WHO preporučuje laganu, široku odjeću, redovno uzimanje tečnosti i izbjegavanje najtoplijeg dijela dana.
Kod beba i male djece bitno je da odjeća pokriva kožu, a preporučuje se šeširić sa širokim obodom, prozračna obuća, krema za sunčanje na izložene dijelove kože. Kolica ne prekrivati suhom dekicom ili pelenom jer se unutrašnjost može opasno zagrijati.
I za odrasle osobe preporučuje se široka, lagana, prozračna odjeća svijetle boje, šešir/kačket i sunčane naočale, lagana obuća. Kod starijih osoba iste su preporuke (kao kod odraslih) ali još više paziti da odjeća ne bude teška i tijesna. Kod osoba koje se slabije kreću posebno je važno aktivno ih rashlađivati jer kod njih osjećaj žeđi može biti slabiji.
U ekstremno visokim temperaturama naročito je važno šta i koliko piti. Za zdravu odraslu osobu WHO navodi, kao praktičnu orijentaciju, čašu vode svakog sata (najmanje dvije do tri litre dnevno), uz prilagođavanje potrebama i okolnostima.
Bebama i maloj djeci nuditi vodu, češće nego inače, ne čekati da traže. Kod dojenčadi način nadoknade tečnosti treba prilagoditi uzrastu i ishrani. Odraslim osobama preporučuje se obična i mineralna voda, nezaslađeni čajevi, a u slučaju obilnog znojenja može pomoći oralna rehidrataciona otopina. Izbjegavati ili ograničiti unos alkohola, vrlo zaslađenih pića, velike količine energetskih pića i kofeina. Osobama starije životne dobi preporučuje se ne čekati žeđ. Osoba koja uzima diuretike ili ima srčanu, bubrežnu ili drugu hroničnu bolest ne treba sama određivati povećanje količine tečnosti, već slijediti individualnu preporuku ljekara.
U ekstremnim vrućinama preporučuje se lagana hrana, manji i češći obroci. Ne preporučuju se masni i obilni obroci, niti velike količine pržene i vrlo slane hrane.
Ukoliko se javi jaka slabost, glavobolja i vrtoglavica, mučnina/povraćanje, zbunjenost ili neuobičajeno ponašanje, izrazita pospanost, nesvjestica, vrlo vruća koža, naročito ako prestane znojenje i jave se grčevi koji ne prolaze tada, navodi prof. dr. Kušljugić, više nije riječ samo o “umoru od vrućine”.
Preporuke kod srčanih bolesnika u ekstremnim vrućinama
Prema preporukama Američkog udruženja za srce (AHA) iz 2026. godine, kod srčanih bolesnika plan mora biti malo drugačiji naročito kod srčane slabosti, visokog pritiska, aritmija i nakon infarkta. Profesorica dr. Kušljugić kaže da ekstremna vrućina povećava rad srca, širi krvne sudove i dovodi do gubitka tečnosti i elektrolita što može uzrokovati pad krvnog pritiska, ubrzan ili nepravilan rad srca, vrtoglavicu, nesvjesticu i pogoršanje postojećih srčanih tegoba.
– Ako nema propisanog ograničenja tečnosti, treba redovno piti i izbjegavati dehidraciju. Kod uzimanja tečnosti ne vrijedi pravilo „što više vode“, za svakog srčanog bolesnika, jer vrućina povećava gubitak tečnosti dok srčana slabost može zahtijevati ograničenje unosa. Ukoliko ima srčanu slabost i propisano ograničenje tečnosti, osoba ne treba zbog vrućine samostalno preći na dvije do tri litre dnevno – naglašava.
U ukupnu tečnost obraja se i supa, jogurt, sladoled, voće s mnogo vode i druga tečna hrana.
– Kod osobe koja uzima Furosemid/Lasix, Torasemid ili drugi diuretik potreban je poseban oprez jer vrućina + diuretik može povećati rizik od dehidracije i poremećaja elektrolita. Ne preporučuje se mijenjati dozu diuretika samostalno. Kod osoba sa srčanom slabošću i propisanim ograničenjem tečnosti, količina vode mora ostati prema planu kardiologa – kazala je prof. dr. Kušljugić.
U samokontroli preporučuje svako jutro mjeriti tjelesnu težinu, krvni tlak, puls, da li postoje otoci nogu te da li je disanje normalno. Naročito obratiti pažnju da li se javlja gušenje, pri hodu ili ležanju.
– Kod srčane slabosti nagla promjena težine, povećanje otoka ili pogoršanje disanja može značiti zadržavanje tečnosti i to treba prijaviti ljekaru. U ishrani se preporučuje lagana hrana, manji i češći obroci. Kod srčane slabosti posebno ne pretjerivati sa solju jer može povećati zadržavanje tečnosti. Posebno pratiti kod srčane slabosti, ukoliko se pojavi novo ili pojačano gušenje, bol/pritisak u grudima, izrazito ubrzan ili nepravilan rad srca, nesvjestica, jaka slabost ili konfuzija, naglo povećanje otoka nogu, naglo povećanje tjelesne težine uz otoke ili gušenje. Te simptome ne treba pripisivati automatski vrućini, potrebna je medicinska procjena da li je došlo do pogoršanja srčane slabosti – kaže prof. dr. Kušljugić.
AHA upravo upozorava da ne treba ni druge lijekove prekidati samoinicijativno (beta-blokator, ACE inhibitor/ARB/ARNI, blokator kalcijskih kanala ili drugu srčanu terapiju). Neki od tih lijekova mogu pojačati osjetljivost na toplotu, ali terapiju treba mijenjati samo prema uputi ljekara.
– Ekstremne vrućine, zbog dehidracije i slabijeg unosa tečnosti, mogu izazvati pad krvnog tlaka (uz terapiju koju pacijent koristi) te se preporučuje rehidracija (ukoliko osoba nema srčanu slabost) u saradnji sa kardiologom. Ukoliko osjete bol u grudima (kod koronarnih bolesnika), otežano disanje ili ubrzan/nepravilan rad srca odmah treba pozvati hitnu medicinsku pomoć zbog sumnje na pogoršanje srčanog statusa – naglašava.
Prema riječima kardiologinje Kušljugić veoma je važno da se srčani bolesnici, koji nemaju ograničen unos tečnosti, ne dovedu u stanje dehidracije što dugotrajno može dovesti do akutnog oštećenja bubrega, a kod hroničnih bubrežnih bolesnika do pogoršanja rada bubrega.
– Toplotna iscrpljenost i toplotni udar se brže razvijaju kod srčanih bolesnika, kao i kod drugih bolesnika sa hroničnim oboljenjima. Zbog toga se srčanim bolesnicima savjetuje da, tokom toplotnih talasa, izbjegavaju boravak na suncu u najtoplijem dijelu dana, redovno uzimaju propisanu terapiju, održavaju adekvatnu hidraciju (ako nije drugačije preporučeno), prate krvni tlak i puls te se odmah jave ljekaru ako primijete pogoršanje simptoma ili znakove komplikacija – naglasila je kardiologinja prof. dr. Zumreta Kušljugić.
(Mostarski.ba)
