Egipat, Bahrein i Ujedinjeni Arapski Emirati podržali su Grčku u protivljenju pomorskom sporazumu Turske i Libije, ocijenivši da bi on mogao ugroziti regionalnu sigurnost i poštivanje međunarodnog prava.
Zajedničku izjavu četiri zemlje u ponedjeljak je u sjedištu Ujedinjenih nacija u New Yorku pročitao grčki ministar vanjskih poslova Giorgos Gerapetritis, prenosi Reuters.
U dokumentu se navodi da sporazum izaziva “ozbiljnu zabrinutost za regionalnu sigurnost i stabilnost”. Potpisnice su upozorile i na mogućnost stvaranja lošeg presedana, jer bi “proizvoljni bilateralni aranžmani” mogli dovesti u pitanje postojeća pravila međunarodnog prava.
Prema ocjeni Reutersa, podrška Egipta, Bahreina i Ujedinjenih Arapskih Emirata pokazuje nastojanje da se spor Grčke i Turske proširi na regionalni nivo. Time se povećava diplomatski pritisak na Ankaru i Tripoli zbog razgraničenja pomorskih zona i budućih energetskih projekata na Mediteranu.
Gerapetritis je poručio da je Grčka spremna nastaviti pregovore s Libijom o posebnom sporazumu kojim bi se utvrdile granice pomorskih zona. Pozvao je libijske vlasti da tokom političke tranzicije rade na dobrim odnosima sa susjednim državama i poštuju međunarodno pomorsko pravo.
Nakon što su Turska i Libija 2019. godine potpisale sporazum o pomorskom razgraničenju, Grčka je konzorciju predvođenom američkom kompanijom Chevron odobrila istraživanje plina u području kod Krete.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan u ponedjeljak je odbacio kritike Evropske unije i drugih aktera na račun odobravanja sporazuma, tvrdeći da za njih ne postoji legitimna osnova. Istovremeno je branio politiku Ankare u istočnom Mediteranu.
Parlament istočne Libije prošle sedmice odobrio je sporazum s Turskom, što su Grčka i Kipar odmah osudili. Njihove vlasti smatraju da dogovor zadire u njihova prava na pomorske zone.
Sporazum je 2019. godine potpisala međunarodno priznata vlada sa sjedištem u Tripoliju. Međutim, suparnička administracija na istoku Libije, povezana s vojnim komandantom Khalifom Haftarom, godinama je odbijala da ga odobri.
Turska je imala važnu ulogu u zaustavljanju ofanzive Haftarovih snaga na Tripoli 2019. i 2020. godine, kada je podržala međunarodno priznatu vladu.
Libija je više od deset godina podijeljena između suparničkih vlasti na istoku i zapadu zemlje.
Podjela je produbljena nakon građanskog rata koji je uslijedio poslije ustanka uz podršku NATO-a, tokom kojeg je svrgnut dugogodišnji libijski lider Muammar Gaddafi.
(Mostarski.ba)
