Upoznajmo BiH/Općina Posušje

Posušje je grad i općina u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine koja zauzima površinu od 461 km². Prema zadnjem popisu stanovništva iz 2013. ima 20.477 stanovnika.

Posušje je udaljeno 29 km od Širokog Brijega, 54 km od Mostara.

Posuški kraj obuhvaća četiri stepeničasto poredane krške zaravni (Posuško i Virsko polje, Tribistovo, Rakitski biser te planinsko područje oko Blidinjskog jezera) i nalazi se na raskrsnici puteva: Mostar – Imotski – Split, Mostar – Tomislavgrad – Livno te Ploče – Ljubuški – Grude – Rama – Uskoplje – Travnik.

Nalazi se jugozapadno od brda Radovanj.
Posuško polje se nalazi na nadmorskoj visini od oko 610 m, Virsko polje na oko 520 m, Rakitno na oko 900 m, vrh planine Čvrsnice Pločno iznosi 2.228 m, te područje Blidinje jezera na oko 1050 m i više.

U donjem posuškom kraju prelamaju se izmijenjena jadranska i pretplaninska klima. Ljeta su vruća i sušna, a ljetne noći ugodne, sa srednjom julskom temperaturom od oko 20 °C. Zime su oštre i vjetrovite, snijeg pada svake zime, prosječna januarska temperatura je oko 1 °C, te prosječna godišnja 10,6 °C.

Historija

Ime Posušja označava sušni kraj, što je i bilo osnovno obilježje ovog kraja kroz vijekove.
Iz razdoblja željeza na prostoru općine Posušje postoji čitav niz gradina, tipičnih naselja Dalmata, a preko današnjeg Posuškog i Virskog polja zasigurno je išao važan trgovački put od trgovačke luke Narona (Vid kod Metkovića) do glavnog Dalmatskog centra Delminium u Duvanjskom polju. U prilog ovoj činjenici svjedoči novac “Drahma Dyrahija” pronađen u Viru, a ugledni arheolog Zdravko Marić je ustvrdio da se u Viru nalazi jedno od najvažnijih kulturnih nalazišta cijele dalmatske zemlje. Arheolozi su područje Posušja, svrstali u “centralno ilirsko područje”.

Rimljani su kao praktičan narod, nakon što su zauzeli ove krajeve, svoja naselja razvijali u blizini prijašnjih ilirskih naselja. Naselja su povezivali svojim poznatim cestama čiji su rijetki ostaci danas vidljivi na prostoru općine Posušje.

U vrijeme Rima na prostoru čitave općine Posušje postoje naselja, tvrđave i groblja. Od naselja je, po svemu sudeći bio najvažniji Gradac, gdje su postojale dvije tvrđave i naselje, te poznata kasnoantička kršćanska bazilika (IV. – V. vijek)
U 7. vijeku su se na historijskoj pozornici pojavili Slaveni, koji na jugu osnivaju svoje prve kneževine, a zatim u vrijeme Tomislava i Kraljevinu Hrvatsku. Posušje je u ovo vrijeme pripalo Kraljevini Hrvatskoj o čemu između ostalog svjedoče i grobovi oko ranokršćanske bazilike u Gracu. Treba ipak upozoriti na mizerna istraživanja vezana za razdoblje ranog srednjeg vijeka u Posušju. U kasnijim razdobljima, razvijenog i kasnog srednjeg vijeka, Posušje je uglavnom pripadalo porodici Nelipića iz Sinja, a njihova vlast se vjerovatno nad ovim krajem povremeno mijenjala sa bosanskom vladarskom porodicom Kotromanića. Tako se i ime Posušje u pisanim dokumentima prvi put spominje 1378. godine u opisu sabora koji je sazvala Margareta, udovica plemića Ivana Nelipića kojeg je vlasništvo bilo i Posušje. Drugi put se Posušje spominje 1403. godine u jednom dokumentu vezanom za trgovačke odnose Dubrovčana i Bosne.
Osmanlije su potpuno zauzeli Hercegovinu 1482. godine padom Herceg – Novog, ali pad Posušja pod tursku vlast vezana je za 1493. godinu. Posljednje naselje Posušja koje je ujedno i posljednje u čitavoj Hercegovini palo pod Osmanlije jest Vir.
Posuški kraj je za kasnijih oslobodilačkih ratova tokom 17. vijeka, postao graničnim područjem između Osmanskog carstva i Venecije,
1878. godine, nakon hercegovačkog ustanka protiv Osmanlija u kojem je učestvovao i posuški kraj, i nakon Berlinskog kongresa, austrougarska vojska, zauzela je Bosnu i Hercegovinu. Austrougarska je uspostavila najprije protektorat a zatim je 1908. izvršila i aneksiju Bosne i Hercegovine. Austrougarska vlast je radila na poboljšanju privrednih prilika u zemlji isto kao i na razvoju školstva. Tako je 1886/87. otvorena Osnovna škola Rakitno u Poklečanima, Osnovna škola u Viru počela je s radom školske 1903/04, nalazila se iznad Megdana, kasnije su otvarane škole u Posušju, Gracu i ostalim naseljima.

Nacionalni spomenici

Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Posušje se nalaze sljedeći spomenici:

Nekropola sa stećcima Donje Bare,
Nekropola sa stećcima kraj potoka Ričine.

Nekropola sa stećcima Donje Bare

Nekropola sa stećcima Donje Bare, općina Posušje, Bosna i Hercegovina. Nekropola je i nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Nacionalni spomenik čini nekropola sa 26 stećaka.
Bare se nalaze na jugozapadnim padinama Velike Čvrsnice, južno i ispod vrha Jelinak.
Sastoji se od 26 stećaka, od toga su 13 ploča, 3 sanduka, 2 visoka sanduka, 4 sljemenjaka, 1 krstača i 3 stećka u fragmentima. Između stećaka vide se ostaci nekadašnjih stećaka ili amorfno kamenje. Na području su vidljiva dva zemljana tumulusa. Na jednom od njih je smješten dio nekropole. Jedanaest spomenika je ukrašeno.

Nekropola sa stećcima Ričine

Nekropola sa stećcima kraj potoka Ričine nalazi se u mjestu Čitluk, na magistralnom putu prema Tomislavgradu, općina Posušje, Bosna i Hercegovina. Nekropola je i Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Nekropola je registrovana 1988. kao arheološki lokalitet u Arheološkom leksikonu Bosne i Hercegovine, i to kao prahistorijski tumulus na kojem se nalazi nekropola stećaka, a između stećaka se naziru ostaci zidova građevine za koju se pretpostavlja da bi mogla biti srednjovjekovna crkva. Dio stećaka uništen je prilikom probijanja puta i gradnje mosta.

Stećci su ukrašeni motivima mladog mjeseca i rozete i imaju okvire od obične plastične vrpce koji se pružaju i preko sredine bočnih strana.
Većina stećaka na nekropoli Ričine (unutar groblja) znatno su loše očuvani, oštećeni i utonuli. Većini stećaka prijeti uništenje od loših vremenskih uslova i rastinja.

Park prirode Blidinje

Općina Posušje bogata je i prirodnim resursima za razvoj raznih oblika turizma, od kojih se ističe Park prirode Blidinje.
Područje Parka prirode Blidinje se u pisanim dokumentima prvi put spominje 1408. godine u povelji bosanskog kralja Ostoje, mada je područje bilo naseljeno još i prije prvih pisanih tragova.

Park prirode Blidinje nalazi se na prostoru općina Posušje, Tomislavgrad i Jablanica. Centralnim dijelom parka prirode Blidinje dominira Dugo polje, sa Blidinjskim jezerom, koje se nalazi u jugoistočkom dijelu parka. Zapadnu granicu parka prirode Blidinje čini Vran planina, na jugoistoku su rijeka Neretva i planina Čvrsnica, a na sjeveroistoku je rijeka Doljanka.

Područje Blidinja jedinstvena je prirodna pojava prekrasnih krajolika na kojem žive mnoge endemske vrste biljnog i životinjskog svijeta od kojih je najpoznatija bor Munika. Blidinjsko jezero, površine 6 km2 smješteno je na nadmorskoj visini od 1 184 m.

Privreda općine Posušje

Privreda općine Posušje zasniva se na mikro i malim preduzećima, obrtima i poljoprivrednim gazdinstvima te tradiciji zanatstva. Gotovo 50% radno aktivnog stanovništva Općine zaposleno je u privatnom sektoru.
Općina Posušje bogata je prirodnim resursima od kojih se ističu boksit i kamen, a također su zastupljeni lapor i glina. Boksita u zalihama ima oko 3 miliona tona, a rudna ležišta su različitih veličina i kreću se do 1 miliona tona. Za sve investitore koji ulažu na području Općine Posušje, a koriste aluminij u proizvodnji, osigurana je snadbijevanje od proizvođača aluminija iz Mostara. Kamen predstavlja važan resurs, a na području Općine nalaze se velike rezerve više od 10 vrsta kamena visokih arhitektonsko-građevinskih (AG) osobina.
Na području Općine također se nalazi 40.215 ha pašnjačkih površina što omogućava bavljenje stočarstvom (uzgoj koza i ovaca). Naročito je značajan potencijal daljnjeg razvoja industrije kozarstva (meso, sir, mlijeko), čiji proizvodi postižu visoke cijene na tržištu. Općina Posušje bogata je i prirodnim resursima za razvoj raznih oblika turizma, od kojih se ističe Park prirode Blidinje. Blizina većih turističkih tržišta kao što su Međugorje i Dalmacija omogućili su razvoj skijaškog, planinarskog i izletničkog turizma.  Značajan je potencijal razvoja avanturističkog turizma kao i drugih oblika turizma u prirodi, izletničkog i ruralnog turizma.

(Mostarski.ba, Općina Posušje, Visit BiH, putokaz, Blidinje.net)