Upoznajmo BiH/Općina Prozor-Rama

Općina Prozor-Rama se nalazi u sjevernoj Hercegovini, na prijelazu iz Hercegovine u Bosnu. Općinu Prozor-Rama sa sjevera od vrbaske doline odvajaju obronci planina Raduše, Vranice i Zeca. Prijevoj Makljen je i međurječni sliv jadranskog i crnomorskog sliva. Sa istoka od Klisa, Prozor-Ramu dijele Studena planina i Bokševica, a s juga obronci planina Čvrsnice i Vrana. Zapadna granica ide planinom Ljubušom koja je dijeli od duvanjskog područja. Rama se, prema svojoj konfiguraciji dijeli na: Gornju, Srednju, te Donju i Doljane.

Međutim, i pored toga klimatski uslovi i u planinskim mjestima nisu surovi zahvaljujući utjecaju mediteranske klime koja prodire dolinom rijeke Neretve i Rame. Zato je cijeli ovaj kraj vrlo prijatan i pitom od pamtivjeka bio privlačan za čovjekovo stanište. Kroz Ramu je u antičko doba prolazila rimska cesta od Solina prema centralnoj Bosni.

Danas kroz Ramu prolazi magistralna cesta M16.2 od Mostara prema Bugojnu, te Regionalnu cestu R418 koja spaja Prozor-Ramu s zapadne strane prema Tomislavgradu, Livnu te čini najbližu direktnu vezu prema Splitu i Makarskom promorju i regionalnu cestu R418b Prozor-Rama-Butrović Polje-Konjic koja nije u potpunosti završena kao i istočni krak ove ceste, kojim bi Općinu Prozor- Rama spojila s Fojnicom odnosno Sarajevom, što bi činilo najkraću saobraćajnu vezu Centralne Bosne i Sarajeva sa Jadranskom obalom, odnosno Makarskom i Splitom.

Makljen 
Makljen je planina i planinski prijevoj u Bosni i Hercegovini. Nadmorska visina prijevoja iznosi 1.123 metra. Dio je planinskog niza Raduše, na istočnoj strani. Prijevoj Makljen razdvaja dva sliva, Neretve na jugu i Vrbasa na sjeveru. Također, prirodna je granica između dva kantona  (Hercegovačko-neretvanskog kantona i Županija Središnja Bosna), te dvije općine – Uskoplje i Prozor-Rama. Od općinskih središta prijevoj je udaljen 12 odnosno 8 kilometara. Na samom vrhu prijevoja se nalazio spomenik Palim borcima, djelo kipara Antuna Augustinčića iz 1952. koji je srušen 1992. godine. Na Makljenu je 1978. bio sagrađen spomenik bitke na Neretvi, u znak sjećanja na Bitku za ranjenike, djelo bosanskohercegovačkog umjetnika Boška Kućanskog, koji je miniran 2000. godine. Proglašen je nacionalnim spomenikom BiH.

Preko prijevoja vodi magistralna cesta M 16.2 od Bugojna preko Uskoplja i Prozor-Rame do Jablanice.

 

Historija

Prozor se prvi put spominje 11. augusta 1366. godine kada je bosanski ban Tvrtko “pod Prozorom u Rami” izdao povelju Vuku Hrvatiniću kojom mu poklanja cijelu Plivu s gradom Sokolom za zasluge stečene u ratu.

Grad Prozor – Počeci nastajanja grada Prozora
Počeci grada Prozora datiraju najvjerojatnije od ranoga srednjeg vijeka. Po nekakvom srednjovjekovnom pravilu uzduž važnijih saobraćajnica podizane su utvrde s ciljem zaštite putnika i robe. Jedna takva utvrda sačuvana je i iznad Prozora, jer tu je bilo čvorište saobraćajnica koje su s jedne strane išle dolinom rijeke Neretve i Vrbasa i s druge strane iz smijera Splita preko Gornje Rame.

Srednjovjekovna varoš Prozor
Grad Prozor započeo se razvijati od srednjovjekovne kule koja se nalazi na brijegu iznad Ponira i potoka Prozorčice. Nastao je kao i ostali srednjovjekovni gradovi: na oštrom nepristupačnom brijegu nalazila se kula opasana zidinama u koju bi se sklanjalo stanovništvo za vrijeme opasnosti. Izvan opasnosti stanovništvo je boravilo u varoši neposredno uz samu utvrdu. Tako je i uz utvrdu grada Prozora, koja se i danas nalazi na teško pristupačnom terenu, nastajalo naselje. I danas se uz nju mogu vidjeti urušeni ostaci kuća i drugih objekata varoši, a ruševine zidina kojima je bilo opasano naselje, zatrpane su i teško uočljive.

RAMA
Rama je prostor između planina Raduše, Ljubuše, Vrana, Čvrsnice, obronaka Bitovnje i Zeca. Stanovnici ovog prostora – Ramljaci naseljeni su uz gornji tok rijeke Rame, danas Ramskog jezera, u plodnoj ramskoj dolini pod imenom Gornja Rama (župe Rama-Šćit i Rumboci), u naseljima od planine Kolivrata do Zec planine uokvirenima u Srednju Ramu (župe Prozor i Uzdol), na prostoru uz donji tok i ušće rijeke Rame u Neretvu koji čini Donju Ramu ili Župu (župa Gračac) i u zasebnoj cjelini koju čine naselja Doljani, Sovići i Polja (župa Doljani).

Porijeklo imena
Pojmom Rama označavani su od davnine rijeka i područje uz njezin tok. Rijeka Rama izvirala je kod sela Varvare i ulijevala se u Neretvu kod Ustirame. Gradnjom umjetnog jezera rijeka je potopljena i danas se Ramom naziva kraj podijeljen na Gornju i Donju Ramu. U Gornju Ramu spadaju župe Šćit, Rumboci, Prozor i Uzdol, a u Donju Gračac i Doljani. Upravno-administrativno središte ovoga kraja jest Prozor, a Donja Rama jednim dijelom pripada općini Jablanica. O porijeklu, značenju i prvom spomenu imena Rama ne može se do danas gotovo ništa sa sigurnošću reći. Ovomu ne pomaže ni činjenica što se isti pojam više puta nalazi u starozavjetnim biblijskim knjigama, kao i u hinduističkoj literaturi.

Nacionalni spomenici

Franjevački samostan i crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije
Džamija u Lizopercima sa mektebom i haremom
Spomenik na Makljenu
Stara tvrđava Prozor

Džamija u Lizopercima

Džamija u Lizopercima sa mektebom i haremom, nalazi se u istoimenom selu, uz obalu Jablaničkog jezera, između općina Prozor i Jablanica. Nema pouzdanih podataka o vremenu gradnje i o graditelju ove džamije. Prema tvrdnjama stanovnika naselja, džamiju je 1530. godine sagradio Pozder-efendija ili Pozder- beg, koji je i utemeljio naselje. Hidžretska godina izgradnje bila je ugravirana u vrh alema munare. Prilikom radova na obnovi džamije sredinom prošlog stoljeća, majstor Ćejvan, uklesao je tu godinu na ploču koja je postavljena iznad ulaznih vrata.

Ovaj podatak treba primiti sa rezervom, jer se ne zna da li je natpis na alemu pročitala i preračunala stručna osoba. Ukoliko je ovaj podatak tačan, onda se džamija u Lizopercima svrstava u red najstarijih džamija u BiH. Džamija pripada tipu bosanskohercegovačkih džamija pravokutne osnove sa sofama. U cjelini je natkrivena četverostrešnim krovom i pokrivena kamenom pločom. Džamija je više puta obnavljana. Drvena munara zamijenjena je novom od kamena – sedre. Nalazište sedre bilo je u neposrednoj blizini naselja Lizoperci, ali je danas potopljeno akumulacijom Jablaničkog jezera.

Džamija ima zatvoreni ulazni trijem i centralni prostor za molitvu. Objekat je u cjelini ozidan lomljenim kamenom. U enterijeru, nasuprot ulaznim vratima, nalazi se mihrab izrađen od sedre, visine približno 3,00 m, te jednostavan drveni minber sa vrlo uproštenim dekoracijama. Budući da je drvo bilo dominantan materijal, pod i strop džamije bili su također od drveta. Enterijer objekta, uključujući i mihrab, minber, mahvil i ulazna vrata bili su obojeni različitim bojama.

Zgrada mekteba podignuta je 1935. godine. Pravokutnog je oblika sa zidovima izgrađenim od lomljenog kamena. Objekat ima podrum, koji služi kao ostava, i prizemni dio u kome je smještena učionica.

U haremu džamije nalazi se još uvijek aktivno greblje sa oko 120 nadgrobnih spomenika. Stariji nadgrobnici su od sedre i na njima nisu uočeni nikakvi natpisi. Noviji nišani su od vapnenca i na njima je moguće pronaći poneki sa natpisom na arapskom jeziku. Jedan broj nišana iz XX stoljeća urađen je od jablaničkog gabra.

Objekat džamije u Lizopercima zajedno sa mektebom teško je oštećen 1993. godine. Džamija je rekonstrusana i ponovno stavljena u funkciju.

Franjevački samostan Rama-Šćit

Franjevački samostan u Rami, u mjestu Šćitu su podigli franjevci još u 15. stoljeću, prije dolaska Turaka te je jedan od 13 samostana koji su spomenuti 1514. godine u popisu Bosanske provincije. Samostan i crkva spaljivani su više puta, ali isto tako i obnavljani. Kulturni pjezaž i područje Franjevačkog samostana kao i crkve proglašeno je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

U sklopu kompleksa Franjevačkog samostana na Šćitu nalaze se i Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije, Kuća mira, Etnografski muzej i Umjetnička galerija fra Ljubo Lucić. Unutrašnjost crkve krasi velika oltarna slika i dvije postranske koje su tematski posvećene Gospi.

Za samostansko dvorište s pravom se može reći kako je to „galerija na otvorenom“ jer su svoje mjesto našle skulpture: Ramski križ, Ramska majka, Diva, Posljednja večera, medaljon Ramski mučenici i Spomen ploča s imenima svih stradalih u zadnja dva rata.

Stara tvrđava Prozor

Tvrđava Prozor smještena je na izlazu iz kanjona na jugozapadnom rubu uske kotline u kojoj se nalazi danas centralni dio grada Prozor-Rama. Od savremenog naselja udaljena je oko 2,2 km. Smještena je na stjenovitom vrhu brijega Grad, na neravnom terenu. Ivica tvrđave graniči sa kanjonom, iznad i u blizini sastavaka rječice Prozorčice i potoka Kraljevca (ili Krajevca). Utvrda je prilagođena terenu. Sastoji iz dva dijela, prostora uokvirenog bedemom u dužini od 50 m i kule. Kula je polukružne osnove, a odvojena je jarkom širokim 15 i dubokim 4-5 m. Preko jarka se vjerovatno prelazilo pokretnim drvenim mostom. Čeoni zid kule ima 11 m, a zaobljeni 9 m. Prvobitna visina kule bila je barem za sprat viša uz dodatak konstrukcije krova. Ulaz u kulu se nalazio sa južne strane, nasuprot ostalom dijelu grada. Kula je imala vjerovatno pet nivoa. Kula i čitava tvrđava poznata je po imenu Studenac.

Tvrđava je pripadala području župe Rama, i bila njen centar u 14. i 15. vijeku. Svoj razvoj duguje strateškom položaju. Kroz župu Ramu je vodio put iz župe Neretve do župa Uskoplja i Lepenica. Ugarski kralj Matijaš Korvin darovao je grad Prozor knezu Vladislavu Hercegoviću za učinjene usluge u borbama protiv Osmanlija 1463. Tvrđava je pala u ruke Osmanlija prije 1468. Osmanlije su u tvrđavi držale posadu do 1626., kada je utvrđenje napušteno. Narodna predaja, na sličan način kao i za druge jake bosanske utvrde, govori o osmanskom lukavstvu prilikom osvajanja prozorske tvrđave.

Nekoliko stotina metara sjeverno od grada bilo je podgrađe, koje se prvi put spominje 11. augusta 1366. Tu je bosanski vladar, ban Tvrtko I izdao povelju vojvodi Vukcu Hrvatiniću.

Arheološko područje i ostaci stare tvrđave u Prozoru proglašeni su za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine 2007. godine.

Historijski spomenici

Prozorska sahat-kula se nalazi 50 metara sjeverno od harema Čaršijske džamije. Prozorska sahat-kula je sagrađena oko 1700. godine i zadužbina je Nuhefendića kao i džamija nedaleko od nje.
Baza kule je četverougao sa stranicama oko 4 x 4 metra, pokrivena je piramidastim krovom pod limom. Visina iznosi oko 20 metara. Ova sahat-kula nije imala kazaljki i podne se oglašavalo zvonom.
Prilikom bombardovanja Prozora 1942. i 1943. godine rastreseni su joj zidovi i od završetka drugog svjetskog rata više nije u upotrebi.

Ramsko jezero i njegovi turistički kapaciteti

Ramsko jezero je umjetno jezero u općini Prozor- Rama, na sjeveru Hercegovine. Nastalo je 1968. godine izgradnjom brane na rijeci Rami i zauzima površinu od 15,5 km2. Najveća dužina jezera je 12 kilometara, najveća dubina oko 95 metara, dok su oscilacije vode i do 55 metara. Jezero je okruženo obroncima planina: Raduše, Makljena, Ljubuše i Vrana.

Stalni dotok vode u Ramsko jezero dolazi s izvora Rame, Buka i Krupića i nekoliko manjih potočića i izvora te u proljeće s okolnih planina otapanjem velike količine snijega.

Godišnje privlači tisuće posjetitelja koji uživaju u obilasku, kupanju, plovidbi i drugim aktivnostima na ovom prelijepom biseru. Područje Ramskog jezera pogodno je za sportsko-rekreacijski, ribolovni i lovni turizam, ruralni turizam, ekoturizam i vjerski turizam.

Razvoj općine

Prirodni resursi, okolina, plansko korištenje prostora, ljudski resursi kao i izgrađena putna infrastruktura temelj su razvoja Općine. Očuvana okolina s velikim brojem biljnih i životinjskih vrsta popraćen pejzažnom raznolikošću, kvalitet i čistoća vodotoka i jezerskih
voda, temelj su razvoja turizma i ekološke proizvodnje poljoprivrednih proizvoda. Izgradnja mreže lokalnih puteva unutar općine Prozor-Rama temelj su za ravnomjeran razvitak ruralnih dijelova Općine. Glavne slabosti na području prirodnih resursa i okoliša odnose se na
neodgovarajuće upravljanje zaštitom okoliša uslijed izostanka izgradnje sustava za pročišćavanje i odvodnju otpadnih voda, te zbrinjavanje otpada. Infrastrukturni problem je i nepostojanje željezničke infrastrukture, te još uvijek neodgovarajuće cestovne povezanosti
Općine s putevima koji vode prema zračnim lukama, željeznici i luci Ploče.

(Mostarski.na, općinaprozorrama.ba, ramaturism.ba, strategija razvoja općine prozor rama)