Upoznajmo BiH/ Općina Sanski Most

Geografija

Sanski Most je naselje i središte istoimene općine u sjeverozapadnoj Bosni i Hercegovini.
Sanski Most sa okolinom nalazi se u srednjem toku rijeke Sane, sa osloncem na planinu Grmeč na zapadu i planine Mulež i Behremaginicu na istoku. Područje općine Sanski Most ima rijeku Sanu i osam rječica; Sanicu, Dabar, Zdenu, Blihu, Majdansku Rijeku, Japru, Sasinku i Kozicu, te nekoliko kraćih ponornica.

Na sanskom području ima nekoliko jakih kraških vrela koja su istovremeno i izvori rječica; Saničko vrelo, Dabarsko vrelo i vrelo Zdene. U selu Ilidža, podno planine Mulež, ima jači izvor radioaktivne sumporne vode sa značajnim ljekovitim svojstvima. Na svom području ima i nekoliko većih pećina među kojima su Hrustovačka i Dabarska. Zbog otvorenosti doline Sane prema sjeveru ovo područje je pod uticajem srednjoevropske klime.

Sanski Most još nazivaju i grad cvijeća. Specifičan je jer leži na 9 rijeka. Neke od njih su Sana, neprocjenjivo blago za sve Sanjane, Bliha, Zdena, Sanica , Dabar. Sana omogućava organizaciju brojnih takmičenja na vodi, te bavljenje različitim vrstama sportova.

 

Historija

S obzirom na povoljan geografski položaj i klimu, područje sanske općine bilo je naseljeno i u predhistoriji. Na to upućuju brojna nalazišta – gradine kako ih narod naziva. Predhistorija za ovo područje je vrijeme prije dolaska Rimljana u ove krajeve i ovladavanje njima. Do sada otkriveni spomenici i drugi nalazi u ovom području nisu dali podatke o toponomiji i stanovništvu ovoga kraja. Međutim, antički izvori ukazuju na to da su u dolini rijeke Sane i Vrbasa živjeli Mazeji, Ilirsko pleme. Oko 820 godine spominje se malo naselje po imenu mren tj luka mren.iz toga naselja se razvio grad po imenu sanski most ali taj razvoj je sporo tekao.

Brojnost lokaliteta sa ostacima materijalne kulture stanovnika pokazuje da je ovo podrućje bilo nastanjeno u kontinuitetu skoro 4000 godina. Od prethistorijskih lokaliteta najznačajniji su svakako Hrustovačka pećina i Dabarska pećina i lokalitet nekropola ravnih grobova Sanski Most.

Nacionalni spomenici

Kada je riječ o turističkim atrakcijama i potencijalima ove općine, tu je Banja Ilidža podno planine Mulež, gdje ima izvor radioaktivne sumporne vode, sa ljekovitim svojstvima. Inače je ovaj kraj još od doba Rimljana poznat kao veliko izvorište ljekovite vode. Područje je poznato i po nekoliko velikih pećina od kojih su napoznatije Hrustovačka – inače veliki izazov za speleologe i Dabarska, iz koje izvire istoimena rijeka, jedna od najljepših na ovom području.

Nezaobilazna destinacija na ovom području je fascinantni vodopad Blihe, koji se lomi niz stjenu visoku 56 metara. Udaljenost ovog prekrasnog prirodnog ambijenta od Sanskog mosta je 14 kilometara i nezaobilazna je lokacija pri posjeti Sanskom Mostu.

Na širem području Sanskog Mosta danas postoji 14 velikih pećina i desetine manjih.

Kraški sastav planine Grmeč i bogatstvo voda učinili su da priroda strpljivo, milionima godina, dubi i oblikuje čvrstu stijenu i stvara čudesne podzemne prostore i oblike. Jedna od najpoznatijih na ovim prostorima je Dabarska pećina i nalazi se na širem prostoru istoimenog sela, desetak kilometara od Sanskog Mosta.

Općina Sanski Most na svojoj teritoriji ima niz zaštićenih spomenike prirode, kao što su:

• Hrustovača pećina
• Izvor rijeke Dabar
• Dabarska pećina
• Vodopad Bliha
• Izvor Zdena

Lokalitet gdje se nalazi Dabarska pećina i izvor istoimene rijeke je pristupačan i posjećuju ga turisti, iako je ovaj resurs ipak nedovoljno iskorišten.

Ulaz u pećinu je impozantan i podsjeća na veliki tunel kojim se ulazi u okomitu stijenu koja se ponosno uzdiže i dominira krajolikom.

Zbog svoje jedinstvenosti ova pećina je uvrštena u listu nacionalnih i prirodnih spomenika Bosne i Hercegovine i pod zaštitom je države. Njen značaj je višestruk i ogleda se u nekoliko aspekata: hidrološkom, biološkom, arheološkom i turističkom. Svega stotinak metara od pećine nalazi se izvor rijeke Dabar. Na kraju svog tajnovitog podzemnog puta ona velikom snagom izvire iz stijene i potom obrazuje riječni tok, čija je dužina oko sedam kilometara, nakon čega se ulijeva u Sanu.

Prije desetak godina u Dabarskoj pećini viđen je endemični vodozemac čovječja ribica u jednom od jezera gornjeg nivoa, što svjedoči o čistoći vode. Sama pećina je stanište više vrsta slijepih miševa, kao i nekih drugih endemskih pećinskih vrsta.

Cijeli ovaj pejzaž je praznik za oko i dušu i mjesto koje zaista vrijedi posjetiti.

Stari grad kamengrad

Stari grad Kamengrad je uvršten u kulturno- historijske spomenike od posebne važnosti za državu BiH.

Tvrđava je smještena na vrhu strme kamene litice i svojevremeno je predstavljala značajno vojno utvrđenje u sastavu Ugarske, a potom i Turske carevine.

Ova utvrda je dugo vremena imala ogromnu stratešku važnost jer se nalazila na granici dva velika carstva. Sastoji se iz dva dijela, podrgrađe i stari grad.

Osim vojnog, ovaj stari grad imao je i svoju administrativnu važnost, jer je dugo godina bio sjedište istoimene kapetanije, a u njemu je stolovao i kadija.

Vodopad Blihe

Vodopad Blihe se nalazi na 14. kilometru od Sanskog Mosta.

Na putu Sanski Most – Lušci Palanka, između sela Gornji Kamengrad i Fajtovci, nalazi se putokaz za vodopad Blihe.

Sa svojih skoro 60 metara visine vodopad Blihe spada među najveće vodopade u ovom području. Zovu ga još i „Blihin skok“. I zaista, ta mala rijeka Bliha kao da skače, formira vodopad i na dnu malo jezero. Zanimljivo je da ovako mala rijeka sa dužinom od svega 24 kilometara može da napravi ovako bogat i fascinirajući vodopad.

Koliko je čista rijeka govori i činjenica da u njoj žive riječni rakovi. Doduše, oni obitavaju u predjelu do vodopada. Poslije pada niz vodopad uginu.

Blihin skok je zbog svog značaja i ljepote stavljen pod zaštitu kao spomenik prirode. Dio je parka prirode „Blihin vodopad“.

Vodopad nikada nije isti. Razlikuje se u zavisnosti od godišnjeg doba, kao i doba dana. Ujutro ga sunce najviše obasjava.

Privreda

Općina Sanski Most ima veoma povoljnu zemljišno-prostornu strukturu.

Njive i voćnjaci su interno i kantonalno zastupljeni nadprosječnim učešćem (lokacijski koeficijenti više od 1,0), livade i pašnjaci u zadovoljavajućem visokom učešću, šume u prosjeku kantona. Izraženo u hektarima raspolaže se sa zemljišno prostornom strukturom: oranice i vrtovi 23.958ha, voćnjaci 653 ha, livade 7.068 ha, pašnjaci 6.071 ha i šuma 38.361 ha.

Obzirom na povoljne prirodne uslove, zemljište, hidrografija, klimatske uslove, kao i već stečeno iskustvo stanovništva u bavljenju stočarstvom, opravdana je orijentacija da se ovoj grani poljoprivrede posveti posebna pažnja.

Značajne površine pod livadama i pašnjacima uvjetovali su razvoj stočarstva na području Općine, kao primarne poljoprivredne proizvodnje. Ova proizvodnja ima posebnu ulogu kako sa stanovišta osiguravanja neophodnih proizvoda i ishrane stanovništva, tako i sa stanovišta
tržišta.

Fokus djelatnosti u okviru stočarske proizvodnje na području Sanskog Mosta je usmjeren ka uzgoju goveda, krava i steonih junica namijenjenih proizvodnji mesa i mlijeka, te pčelarska djelatnost i proizvodnja meda i srodnih proizvoda. Pored navedenog, značajan dio stočarske proizvodnje obuhvata i uzgoj ovaca namijenjenih proizvodnji mesa i vune.

 

(Mostarski.ba/općinasanskimost.ba, nezavisne novine, visitcountry)