Categories: BiH, Iz historije|Published On: 4/7/2021|

Upoznajmo BiH/Općina Srebrenik

Općina Srebrenik se nalazi na sjeveroistoku BiH.

Sredinom teritorije teče rijeka Tinja u dužini od oko 20 kilometara. Uz rijeku Tinju prolazi magistralni put Tuzla-Orašje i željeznička pruga normalnog kolosijeka Brčko-Tuzla, te magistralni put Rupanja-Tuzla-Sarajevo. S općinom Srebrenik graniče općine Tuzla, Lukavac, Gračanica, Gradačac te Distrikt Brčko.

Istočnim dijelom općine proteže se planina Majevica, čiji najviši vrh iznosi 917 metara. Općina spada u brdsko poljoprivredni rejon.

U poređenju sa drugim općinama, općina Srebrenik spada među općine sa najvišim procentualnim udjelom mlade populacije u ukupnoj populaciji i sa najnižim udjelom starije populacije u ukupnoj populaciji.

 

Klima je umjereno kontinetalna sa naglašenim godišnjim varijacijama temperature i padavina. Rijeka Tinja i njeni pritoci bujičnog su karaktera.

U vrijeme jačih padavina dolazi do poplava poljoprivrednog zemljišta i objekata uz rijeku i pritoke. Karakteristike terena koje zauzima općina su složena geološka građa i tektonski sklop, što ima za posljedicu pojavu erozije i klizišta.

Historija

Srebrenik se u historiji prvi put spominje godine 1333. Prvi pisani dokument o postojanju ovog starog grada jest povelja Stjepana II. Kotromanića kojom on, kao bosanski ban, Dubrovačkoj republici ustupa Ston i Rat, otvarajući trgovačke puteve Dubrovnika sa svojom banovinom. U to vrijeme Srebrenik je bio i središte bosanske banovine kojeg je on proširio do najprostranijih granica. Posjed mu se tada prostirao od Save na sjeveru, Dinare na zapadu i Herceg Novog na jugoistoku. Hrvatsko-ugarski kralj Matija Korvin u listopadu 1464. prodire s vojskom na sjeveroistok Bosne, u Usoru i zauzima Srebrenik. Od zauzetih krajeva uspostavlja Srebreničku banovinu, koju uređuje po strogim vojničkim principima. Za zapovjednika Banovine postavlja hrvatskog velikaša Nikolu Iločkog.

O zauzimanju Srebrenika od Osmanlija postoje dvije historijske verzije: po prvoj Srebrenik je osvojen 1512.godine, zajedno sa Teočakom. Druga je verzija da je 1521. godine bosanski sandžak-beg Feriz-beg zauzeo Srebrenik, Sokol i Tešanj. Interesantna je narodna predaja o osmanlijskom zauzimanju Srebrenika. Kako je osmanlijska vojska bila brojčano nadmoćna, branioci Srebrenika su tokom noći napustili grad, potkovavši konje naopako da bi prikrili tragove svog povlačenja. Zbog tragova kopita Osmanlije su mislili da je gradu stigla pomoć i dugo su oklijevali da ga pokušaju zauzeti. Nema pouzdanih podataka o tome kada je sagrađena srebrenička tvrđava, ali je posve sigurno da su je sagradili Mađari za vrijeme svoje vladavine u Bosni. Dograđivali su je Osmanlije, o čemu svjedoči dograđena džamija koja je služila za potrebe posade, odnosno turskih askera.

U razdoblju nakon Osmanlija Srebrenik je bio u izvjesnoj historijskoj zaleđini, tako da nema puno svjedočenja o gradu u razdoblju austro-ugarske vladavine niti Kraljevine Jugoslavije. Ponovno historijsko buđenje Srebrenik doživljava u periodu poslije Drugog svjetskog rata. Gradnja pruge Brčko-Banovići i putne dionice Županja-Sarajevo-Opuzen daje Srebreniku poticaj napretka i oživljavanja.

Više o historiji Srebrenika možete pročitati na linku

Stari grad Srebrenik – historijsko područje

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika 2004. godine, proglasila je “Historijsko područje – Stari grad Srebrenik u Srebreniku”, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Stari grad Srebrenik je tvrđava koja se nalazi iznad istoimenog grada, sjeverno od Tuzle, na prostoru nekadašnje župe Usora koja je tokom srednjeg vijeka bila poprište stalnih sukoba Bosne i Ugarske, a od 15. vijeka i Osmanskog carstva. Smještena je na usamljenoj kamenoj stijeni i jedini način ulaska u nju je drveni most koji preko provalije povezuje samu stijenu s ostatkom uzvisine.

Tvrđava je sastavljena od tri povezana dijela s četiri kule i manjim dvorcem. Odavde je 15. februara 1333. godine ban Stjepan II Kotromanić, stric Tvrtka I Kotromanića, prvog kralja srednjovjekovne Bosne, bosančicom pisao povelju Dubrovčanima kojom se, radi određenih ustupaka, odriče Stona i Pelješca. Iako prvi pisani dokumenti o drevnom Srebreniku datiraju od prije 683. godine, grad je sagrađen i prije toga, samo se ne zna pouzdan datum gradnje.

Srednjovjekovna Bosna

Ovo je svima bilo interesantno mjesto i mnogi su ga nastojali osvojiti. Pod Srebrenikom je Tvrtko dobio svoju prvu veliku bitku u septembru 1363. godine nad ugarskim kraljem Lajošem. On je ovdje doživio težak poraz i tom prilikom, ne zna se da li je bilo u bijegu ili nekim drugim okolnostima, izgubljen je ugarski državni pečat. Poslije te pobjede Tvrtko je učvrstio svoju poziciju bana, ali i položaj u porodici i među krupnom vlastelom.

Grad je nebrojeno puta bio u posjedu ugarske i bosanske vojske pošto se nalazio na „vratima Bosne“, odnosno na prelazu iz ravničarskog u planinski rejon Bosne. Godine 1464. Ugari prodiru u sjeveroistočnu Bosnu i formiraju Srebreničku banovinu. Što se tiče zauzimanja Srebrenika od Osmanlija, spominju se dvije verzije, a prema jednoj, Srebrenik je s Teočakom osvojen 1512. godine, dok se prema drugoj to desilo devet godina poslije.

Uz ovu tvrđavu vežu se brojna historijska i narodna predanja, pa je tako zanimljiva priča o osmanlijskom zauzimanju Srebrenika. I ovdje postoje različiti zapisi i kazivanja, te se u jednoj verziji spominje da su se uz vanjske zidine osmanski vojnici ljestvama popeli do kule, a u drugoj da je osmanska vojska bila brojnija i nadmoćnija, ali su branioci Srebrenika bili mudriji. Oni su, kaže predanje, konje potkovali naopako i tokom noći su tiho napustili grad, tako da su tragovi kretanja ukazivali na dolazak, pa su protivnici mislili da im je stiglo pojačanje i dugo se nisu usuđivali napasti.

Danas je Stari grad Srebrenik nezaobilazna destinacija svih zaljubljenika u historiju srednjovjekovne Bosne, a turisti dolaze iz cijele Evrope. Osim u historijskim momentima, posjetitelji Srebrenika mogu uživati u izuzetno bogatoj gastronomskoj ponudi, a u svojoj ponudi ističe se hotel Park koji nalazi se u centru grada, uz magistralni put Tuzla-Orašje.

Hotel ima savremeno opremljen restoran i svojom raznovrsnom gastronomskom ponudom privlači goste iz cijele BiH. Restoran poslužuje razne specijalitete međunarodne kuhinje, počevši od grčkih, kineskih, italijanskih do tradicionalnih bosanskih jela. Osim toga, hotel je idealan za organizaciju seminara, sastanaka, vjenčanja. Ovo je idealno mjesto, jer svojim kapacitetima i opremljenošću može odgovoriti i najzahtjevnijim gostima. Hotel ima 23 smještajne jedinice od kojih 16 soba i sedam apartmana a odlikuju se funkcionalnim i modernim dizajnom, te osiguravaju udobnost i odmor u bilo koje doba.

Srebrenik PHOTO: VELIJA HASANBEGOVIĆ

 

 

Turistički kompleks

Srebrenik se polako, ali sigurno pozicionira na turističkoj mapi BiH a tome uveliko doprinosi i sve veća turistička ponuda ovog grada. Za ovo je svakako zaslužan i turistički kompleks Lovac u okviru kojeg se nalazi jezero s šljunkovitom plažom pogodno za kupanje i ostale vidove zabave na vodi. Za kupanje i osvježenje u toplim ljetnjim danima tu je i otvoreni bazen, a najmlađi mogu se kupati u dječijem bazenu u neposrednoj blizini otvorenog bazena.

Za goste koji vole uživati u sportskim aktivnostima tu je i terene za tenis, odbojku na pijesku, košarku i mali nogomet. Posebna pogodnost koju turistički kompleks nudi ogleda se u tome da je smješten u krugu lovišta „Ormanica“ koje obiluje raznom vrstom divljači, posebno divljim svinjama, srndaćima, zečevima, te fazanima, prepelicama i divljim golubovima.

U okviru turističkog kompleksa nalazi se i hotel Orion koji nudi vrhunski smještaj. Okružen je prirodnim ljepotama i opuštajućom atmosferom. Ovo je mjesto poslovnih sastanaka, ali i odredište za sve koji BiH posjećuju turistički. U hotelskom a la carte restoranu možete uživati u bogatom izboru mediteranskih delicija, mesnih i ribljih specijaliteta, gotovih jela i nezaobilaznih domaćih proizvoda kao što su pršut, suho meso i razne vrste sireva. Užitak upotpunjuje Vinoteka s bogatom eno-gastronomskom ponudom i raznovrsnom vinskom kartom koja će zadovoljiti sve ukuse i prohtjeve.

Mineralna bogatstva

Općina Srebrenik se nalazi u području unutarnjih Dinarida. Registrovane su pojave arsenovih ruda, nikla i kobalta, kamenog uglja, glina i industrijskog kamena. Od istraženih mineralnih sirovina za eksploataciju je interesantan krečnjak, čije rezerve iznose oko 52 miliona tona.

Na temelju nepotpunih istraživanja procjenjuju se rezerve kamenog uglja na 1,933 miliona tona. Ove rezerve su interesantne sa stanovišta kvalitete i debljine sloja, ali bi uslovi eksploatacije zbog nagnutog terena bili veoma teški. Prilikom planiranja uređenja prostora treba imati u vidu da bi u dogledno vrijeme moglo doći do eksploatacije uglja i gline.

Razvoj

Kao jedna od značajnih snaga na kojima se očekuje ekonomski razvoj se ističu raspoloživi resursi za poljoprivrednu proizvodnju.

Razvijena poljoprivredna proizvodnja i raspoloživi resursi potrebni za razvoj poljoprivrede su istaknuti kao jedan od osnovnih potencijala / snaga ekonomskog razvoja u općini Srebrenik.

Ekološki očuvano područje bi mogla biti značajna prednost koja bi se mogla koristiti u daljnjem razvoju poljoprivredne proizvodnje.

Graditeljstvo i razvoj industrije proizvodnje građevinskih materijala na bazi postojećih prirodnih resursa treba dodatno elaborirati kao i načine na koje bi se ovi resursi mogli staviti u funkciju daljnjeg ekonomskog razvoja općine Srebrenik (kamen krečnjak). Nekoliko privrednih društava već koristi ove prirodne resurse, a snažniji uticaj na dalji ekonomski razvoj općine u ovoj oblasti bi se mogao bazirati na izgradnji prerađivačkih kapaciteta i većem stepenu finalizacije mineralnih sirovina.

Ešref Berbić pisac za djecu rođen je u Srebreniku.

Ešref Berbić je u dječjoj književnosti prisutan već nekoliko decenija. Zastupljen je u brojnim udžbenicima, zbornicima i antologijama, a zasebnim knjigama javlja se veoma rijetko – neuobičajeno za pisca takve stvaralačke energije kakvu on posjeduje.

(Mostarski.ba/ Baština.ba, strategija razvoja, općina srebrenica.ba wikipedia., visitbih.ba)

 

Related Posts