Ustavni sud BiH prihvatio apelaciju Fadila Novalića, Fahrudina Solaka i Fikreta Hodžića

Ustavni sud Bosne i Hercegovine danas je razmatrao apelaciju koju je uložio advokatski tim Fadila Novalića, bivšeg premijer Federacije BiH. Apelacija je podnesena na temelju stava da je povrijeđeno pravo na pravično suđenje.

Kako saznajemo, Ustavni sud BiH prihvatio je apelaciju Fikreta Hodžića, Fadila Novalića i Fahrudina Solaka. Utvrđeno da je prekršeno pravo na pravično suđenje.

U ovom predmetu Ustavni sud je usvojio apelaciju F. H. i pravnog lica „F. H. Srebrena malina“ d.o.o. te utvrdio povredu prava na pravično suđenje tih apelanata u dijelu osporene presude Suda BiH kojim je odlučeno o njihovom prigovoru da nisu znali za šta se terete. Ustavni sud smatra da iz dostavljenih presuda nije otklonjena sumnja u to da su ti apelanti prvi put suočeni s pravnom kvalifikacijom djela za koje su osuđeni u prvostepenoj presudi, te da zbog toga nisu mogli pripremiti odbranu. Stoga je Ustavni sud odlučio da predmet u tom dijelu vrati Sudu BiH koji će otkloniti utvrđenu povredu prava tih apelanata.

Pored toga, Ustavni sud je djelimično usvojio apelaciju F. S. i F. N. te utvrdio povredu prava na pravično suđenje u vezi s presumpcijom nevinosti tih apelanata u postupku utvrđivanja „krivične optužbe“ u vezi s izjavama određenih javnih zvaničnika koje su davali tokom trajanja krivičnog postupka. U odnosu na ostale navode F. S. i F. N., apelacija je odbijena. Ustavni sud je, između ostalog, zaključio da su ti apelanti osuđeni za djelo za koje su bili i optuženi, te da sud određenim izmjenama u presudi nije narušio subjektivni ni objektivni identitet optužnice, o čemu je Sud Bosne i Hercegovine dao detaljno i jasno obrazloženje. Dalje, u ovoj odluci Ustavni sud je istakao da je sud sveobuhvatnom analizom dokaza koje je prihvatio i ocijenio, kako pojedinačno tako i u međusobnoj vezi, došao do zaključka da su F. S. i F. N. počinili krivično djelo koje im se stavlja na teret, te da ništa ne ukazuje da je došlo do povrede principa in dubio pro reo.

U odnosu na javno objavljivanje presude Ustavni sud je utvrdio da je presuda suda javno objavljena čitanjem izreke presude te da su bile pozvane stranke i javnost. To što sud tom prilikom nije pročitao cijelu izreku, odnosno što je ispustio određene dijelove izreke presude, ne može voditi zaključku o kršenju prava na objavu presude. Apelanti su upoznati s odlukom, a Sud BiH je utvrdio da je izvornik presude identičan pismenom otpravku. U odnosu na pisanje medija, Ustavni sud smatra da ništa ne može dovesti do zaključka da je zbog pisanja medija o ovom postupku donesena osuđujuća odluka, odnosno da je to imalo utjecaja na sud pri odlučivanju.

(hayat.ba)