Val protesta protiv rudarenja litija, u subotu masovni skup u Beogradu

5 Min Read

Vlasti u Srbiji suočavaju se sa sve žešćim otporom rudarenju litija nakon što je Beograd 19. jula s Evropskom unijom potpisao memorandum o strateškom partnerstvu u održivim sirovinama, pokrenuvši tim dokumentom novi val skoro svakodnevnih protesta širom zemlje.

U utorak navečer protesti su održani na ulicama Sremske Mitrovice, Jagodine, Inđije i Knića odakle su demonstranti zatražili da međunarodna korporacija Rio Tinto, koja planira kopati litij, napusti Srbiju.

Memorandumom s EU-om “o strateškom partnerstvu u održivim sirovinama, lancima proizvodnje baterija i električnim vozilima”, vlast je potaknuta u namjeri da započne iskopavanje litija, čemu se iz dana u dan snažnije protive ekološki aktivisti, građanski pokreti i opozicija, podsjeća Hina.

Ključni argument demonstranata je da bi rudarenje litija u poljoprivredno razvijenoj regiji na zapadu zemlje prouzrokovalo nemjerljive štete okolišu i lokalnoj zajednici, a poruke građana s dosadašnjih protesta su da ne žele žrtvovati zdravlje i životnu sredinu radi kratkoročnih i nejasnih ekonomskih koristi.

Uz to, zvaničnike vlasti optužuje se i za korupciju i pogodovanje međunarodnoj rudarskoj korporaciji Rio Tinto.

Protesti su do sada održani u 30-ak gradova širom Srbije, prisustvovale su im hiljade ljudi, a najavljeno je da će do subote protesta bit u još 20-ak gradova.

Centralni protestni skup zakazan je u Beogradu za 10. august, što je rok koji su ekološka udruženja i demonstranti dali srbijanskoj vladi da napiše i parlamentu uputi zakon o trajnoj zabrani geoloških istraživanja i eksploatacije litija i bora u Srbiji.

Afera vezana uz rudarenje litija, koje u zapadnoj Srbiji, na plodnom poljoprivrednom području regije Jadar, planira multinacionalna kompanija Rio Tinto, aktualizirana je prije nešto više od dvije godine, a srbijanska je vlada u januaru 2022., suočena s masovnim protestima koji su tada na ulice izveli desetke hiljada ljudi, ukinula dozvolu toj kompaniji.

Ustavni sud je nedavno poništio vladinu odluku iz 2022. o ukidanju dozvole, a par dana kasnije vlada je ekspresno donijela novu uredbu i tako “vratila u život” projekt Rio Tinta.

Dok demonstranti, ekološki aktivisti i opozicija optužuju zvaničnike vlasti za korupciju i lobiranje za interese Rio Tinta, najviši državni zvaničnici uzvraćaju optužbama da “cilj protesta nisu ekologija i zdravlje”, veće rušenje predsjednika Srbije.

“Svaki skup u Srbiji, koji se ovih dana organizira, navodno protiv projekta Jadar, zapravo je politički skup, koji služi za rušenje Aleksandra Vučića”, rekao je u utorak premijer Miloš Vučević.

Suočena s novim valom protesta, koji prijete da postanu još masovniji, vlast ih pokušava amortizirati ofanzivnim istupima najviših državnih zvaničnika u provladinim medijima, uz to uvjerena je u podršku evropskih i njemačkih kompanija koje obećavaju otvaranje tvornica za proizvodnju baterija.

Jedan od tih pokušaja je i formiranje posebnog zdravstvenog tima pri Ministarstvu zdravlja koji bi u pripremnoj fazi trebao nadgledati sve zdravstvene aspekte i ugroze potencijalnog rudarenja litija i strateških sirovina.

Ministar zdravlja Zlatibor Lončar obećao je da će taj tim objelodaniti sva mišljenja i svaki prijedlog, te na terenu provjeriti šta se sve planira i kakvog utjecaja ima na zdravlje i okoliš.

“Molim građane da ne nasjedaju na neprovjerene priče. Nemamo nikakav prijedlog, ali kada stigne razmotrit ćemo sve aspekte može li doći do bilo kakvog ugrožavanja zdravlja”, rekao je Lončar u utorak za RTS.

Lončar je rekao da tim čine “ugledni stručnjaci”, te da će oni moći angažirati “sve one za koje misle da su im potrebni u zadatku koji su dobili od predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i države”.

Lokalni mediji kasnije su objavili da je četvoro od osam članova tima zdravstvenih stručnjaka bilo na popisu više od 2000 ljudi koji su podržali listu “Aleksandar Vučić – Srbija ne sme da stane” na izborima održanim krajem prošle godine.

(Fena)

Napomena

Ukoliko se ovaj tekst prenosi, preuzima ili objavljuje na drugim portalima ili medijima, obavezno je jasno navođenje izvora uz aktivan i vidljiv link prema portalu www.mostarski.ba. Svako preuzimanje sadržaja bez navođenja izvora i linkovanja smatra se kršenjem autorskih prava.

Podijeli članak