Javni poziv gradskih vlasti o uklanjanju ruševnih i devastiranih objekata u Mostaru izazvao je buru negodovanja brojnih mostarskih organizacija i udruženja.
Grad Mostar se poslije toga oglasio poručivši da neće doći do rušenja objekata pod zaštitom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine i kulturnog naslijeđa Mostara, piše BHRT.
Ostaje pitanje kako će se ovoj odluci pristupati i na koji će se način rješavati.
Kuća bivšeg mostarskog gradonačelnika Mujage Komadine, Sahat kula kao i objekti koji su u procesu obnove poput Doma vojske, Djevojačke škole i zgrade Name najviše su reakcija i protivljenja izazvali nakon odluke da će biti srušene. Ti će objekti, poručuju iz Grada, imati drugačiji pristup.
“Aktivisti i prijatelji Mostarskog kruga pozivaju gradske vlasti Mostara da zaustave najavljene aktivnosti a bez oklijevanja odmah zakažu seriju javnih rasprava uz predočavanje detaljnih informacija o svakom pojedinačnom objektu koji se planira uklanjati, ali svakako uz široko sudjelovanje zainteresiranih građana i stručne javnosti Mostara”, saopćili su iz Udruženja građana “Mostarski krug”.
„Ja ipak mislim da ću imat većinu građana Grada Mostara na svojoj strani koji će shvatiti da se upravo trudimo da i centar grada počme izgledati onako kako treba izgledati centar grada ,a ne da se nadmudrujemo i pričamo o nekakvim tobože spomenicima iz prošlih vremena koji su devastirani“”, rekao je Mario Kordić gradonačelnik Mostara.
Početkom 2023. godine Gradsko vijeće Mostara donijelo je Odluku o uklanjanju ruševina u Mostaru. Prvobitno je trebalo napraviti popis dotrajalih objekata te utvrditi vlasništvo. Javni objekti koji su na popisu izrađuju se stručni elaborati o nosivosti i mogućnosti obnove ili uklanjanja, te će se na osnovu toga donijeti odluka na koji način pristupiti svakom od tih objekata.
No, kako za BHRT pojašnjava historičarka umjetnosti, jedan od problema je nedjelotvorna i neefikasna Služba za zaštitu spomenika.
„U Federaciji ni u cijeloj Bosni i Hercegovini ne postoji Zakon o zaštiti spomenika kulture, odnosno tih kulturno-historijskih dobara. Postoje nekakvi propisi koji gotovo neobavezuju nadležna tijela bilo kantonalnih, bilo gradskih vlasti da ih poštuju, što je očito u izradi urbanističkih uslova, građevinskih dozvola koje ne traže konzervatorsko mišljenje što bi bilo neophodno u slučaju bilo kakve intervencije“, rekla je Tatjana Mićević Đurić historičarka umjetnosti.
„Jedan od razloga zašto se ne možemo pomaknuti s mrtve tačke je upravo što agencije i institucije ne donose adekvatne akte da Grad Mostar može rješavati svoju tu nesretnu prošlost već sjede, primaju plaću i ne rade ništa”, rekao je Mario Kordić gradonačelnik Mostara.
Cilj ovakvih aktivnosti, poručili su predstavnici Grada, je nakon 30 godina učiniti Mostar sigurnijim i ljepšim okružjem. Zato je, osim vlasnika građevina, pozvana mostarska javnost, akademska zajednica te više razine vlasti kako bi ovaj problem prestao biti ruglo i glavna meta turističkih fotoaparata.
(BHRT)
