U Mostaru oko hiljadu i tri stotine djece ne uspijeva dobiti mjesto u gradskom vrtiću, pa su roditelji prisiljeni na privatne vrtiće, koji su gotovo duplo skuplji. Boravak djece u gradskom vrtiću sufinansira grad, što nije slučaj sa privatnim vrtićima. Zbog toga vlasnici privatnih vrtića od nadležnih traže da u budžet za narednu godinu uvrste i sufinansiranje njihovih vrtića, kako bi olakšali roditeljima.
Troškovi boravka jednog djeteta u privatnom vrtiću u Mostaru iznosi skoro 500 KM, dodaju li se tome troškovi smještaja dvoje ili više djece, dođe se do cifre koja je za njih nedostižna.
Jedan od najvećih problema na koji ukazuju vlasnici privatnih vrtića je činjenica da ne mogu obezbijediti platu za odgajatelje kakvu imaju oni u državnim ustanovama, a cilj im je, kažu, svima isti, što kvalitetnije zbrinjavanje djece.
“Mi nećemo moći zaista od Nove godine podnijeti taj teret minusa, tog nedostatka sredstava i nadamo se da će Grad imati sluha, ne zbog nas nego zbog roditelja”, rekla je Ivana Brkljača iz udruženja predškolskih ustanova HNK
Nepostojanje Zakona o predškolskom obrazovanju, problematika finansiranja, nedostatak odgajatelja i prostornih kapaciteta samo su neki od problema sa kojima se, generalno, susreću vrtići u Hercegovačko-neretvanskom kantonu. Roditelji, kao i vlasnici privatnih vrtića, pozivaju gradsku i kantonalnu vlast da se uključe u subvencioniranje privatnih predškolskih ustanova.
“Očekujem da ćemo u 2024. imati jedno kvalitetno riješenje. Lutali smo prošlu godinu, tražili model, jako je puno djece, to su velika sredstva i ako nekog uvedete pravno, onda morate i osigurati ta sredstva”, rekao je Mario Kordić gradonačelnik Mostara.
Iz Skupštine kažu kako su privatni vrtići na sebe preuzeli teret da zbrinu djecu koja ne uspiju dobiti mjesto u javnom vrtiću. Naglašavaju da su u ovom slučaju nadležnosti podijeljene između kantonalne vlasti i lokalnih zajednica, ali da bi u budžetu za narednu godinu trebalo iznaći sredstva za sufinanciranje.
“Mislim da bi se u ovom rebalansu teško moglo naći za takav vid podrške, ali smatram da svi zajedno trebamo naći rješenje da za sljedeću godinu odgovorimo takvom zahtjevu”, rekao je Džafer Alić predsjednik Skupštine HNK.
IVANA BRKLJAČA, Udruga predškolskih ustanova HNK
“Poslali smo neki naš okvirni prijedlog sufinansiranja, gdje smo išli na to da se i nas ograniči, da ne bi došlo do divljanja i u privatnom smještaju da, unatoč subvenciji, ne bi došlo do enormnog rasta cijena”, kazala je Ivana Brkljača iz udruženja predškolskih ustanova HNK
Problem je i neusklađenost zakona sa federalnim zakonom pa tako, recimo, samo u HNK niste obavezni slati dijete u vrtić godinu dana prije prvog razreda, što je slučaj u drugim kantonima.
(BHRT)
