Vukovar i njegovi građani danas će obilježiti sjećanje na najveću tragediju koja ih je zadesila u dugoj historiji grada, kada su se 18. novembra 1991. godine, nakon tromjesečne opsade srpskih paravojnih jedinica i Jugoslavenske narodne armije (JNA), hrvatski branitelji i civili morali povući iz grada.
Vukovar je branilo oko 1.800 pripadnika Zbora narodne garde i policije, te dobrovoljaca HOS-a, organiziranih u 204. vukovarsku brigadu, piše Hina.
Vukovar je bio pod opsadom 87 dana, a razoreni grad i njegovi građani našli su se pod okupacijom koja je trajala do 15. januara 1998. godine i mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, kada su okupirani dijelovi vraćeni u ustavno-pravni poredak Hrvatske.
Iako su borbe i sukobi u Vukovaru i okolini počeli ranije, kao datum početka bitke za Vukovar obično se navodi 25. august 1991. godine, kada su JNA i srpske paravojne jedinice krenule u tenkovsko-pješadijski napad na grad.
Krajem augusta počeo je opći napad na grad. Puna tri mjeseca hrvatski branitelji odolijevali su danonoćnim napadima s ciljem osvajanja Vukovara. U gradu se nalazilo više od 15.000 civila.
U opkoljeni grad 19. oktobra 1991. godine uspio je ući humanitarni konvoj organizacije Ljekari bez granica i spasiti stotinjak ranjenih branitelja iz vukovarske bolnice.
Da je kraj blizu, osjetilo se nakon pada vukovarskog prigradskog naselja Lužac 2. novembra, kada su razdvojeni branitelji Vukovara i gradske četvrti Borovo naselje, da bi 10. novembra, padom obližnjih Bogdanovaca, svima postalo jasno da je samo pitanje dana kada se grad na Dunavu više neće moći braniti.
Dio branitelja pokušao se izvući iz grada kroz minska polja, a oni koji u tome nisu uspjeli odvedeni su u srpske koncentracione logore, gdje su mnogi ubijeni. Među njima je bilo i 260 ranjenika iz vukovarske bolnice.
Tokom tromjesečne opsade, prema podacima Franjevačkog samostana u Vukovaru, ubijeno je i poginulo najmanje 2.717 hrvatskih branitelja i civila. Više od 22.000 Vukovaraca protjerano je iz svojih domova, dok je nekoliko hiljada branitelja i civila prošlo kroz srpske logore.
Prema podacima Hrvatskog sanitetskog štaba, poginulo je 450 branitelja i 1.350 civila, među kojima je bilo 86 djece. Bez jednog ili oba roditelja ostalo je 858 djece, dok je više od 2.500 ljudi ranjeno. Mnogi su zarobljeni i odvedeni u neki od logora.
Tokom i nakon procesa mirne reintegracije otkriveno je više od 50 masovnih grobnica u gradu i okolini, iz kojih su ekshumirani brojni posmrtni ostaci.
Hrvatska još traga za 1.725 nestalih i smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu, a među njima je 320 osoba čiji se nestanak i stradanje povezuju s gradom Vukovarom.
Povodom 35. godišnjice stradanja Vukovara u Domovinskom ratu, centralni komemorativni skup pod nazivom „Hrabrost, žrtva, sloboda“ održat će se u srijedu u dvorištu Nacionalne memorijalne bolnice „Dr. Juraj Njavro“ u Vukovaru.
Nakon toga će učesnici obilježavanja, predvođeni hrvatskim braniteljima Vukovara i zaposlenicima ratne bolnice Vukovar, u Koloni sjećanja proći od bolnice do Memorijalnog groblja žrtava Domovinskog rata, gdje će državne i druge delegacije položiti vijence i zapaliti svijeće.
U Vukovaru će biti prisutan cijeli državni vrh Republike Hrvatske, predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, kao i predsjednici Hrvatskog sabora i Vlade, Gordan Jandroković i Andrej Plenković.
Prema očekivanjima gradske vlasti Vukovara, komemorativnim događajima prisustvovat će najmanje 100.000 ljudi iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Misu zadušnicu na groblju predvodit će vrhbosanski nadbiskup i metropolit, mons. Tomo Vukšić.
U četvrtak, 19. novembra, Vukovarci će se prisjetiti stradanja gradske četvrti Borovo naselje, a u petak, 20. novembra, odati počast žrtvama ubijenim u Veleprometu i na Ovčari.
(Mostarski.ba)




