Franjevačka klasična gimnazija Visoko koja se nalazi u okviru samostana Sv. Bonaventure, osim izuzetne biblioteke po kojoj je poznata ima i značajnu umjetničku te muzeološku zbirku.
Direktor gimnazije fra Stipo Alandžak pojašnjava u izjavi za Fenu da je muzeološki prostor u fazi renoviranja, te da bi se tu trebale naći četiri postavke.
– Prirodoslovna zbirka je već postavljena u saradnji sa Zemaljskim muzejom Bosne i Hercegovine. Druga zbirka će biti naš lapidarij, zbirka spomenika rađenih od kamena, koji treba premjestiti u novi prostor i to je arheološka zbirka. Ona je postavljena još 1975. godine, a za njezinu zamisao i ostvarenje zaslužan je dr. Đuro Basler. Treća zbirka će biti etnografska, a četvrta će biti veoma zanimljiva jer će ona obuhvatiti stare didaktičke materijale iz fizike, kemije i biologije – kazao je fra Stipo.
On je naglasio da ne može precizirati kada bi radovi trebali biti u potpunosti završeni.
– Sve zavisi od finansija. Također kada je riječ o zbirkama, pogotovo arheološkoj, njeno postavljanje podrazumijeva težak i zahtjevan rad. Sada arheolozi i historičari rade na tome da pregledaju svaki komadić artefakta i analiziraju ga. Nakon toga donose odluku šta će biti izloženo – kazao je.
Eksponate za lapidarij, arhelološku zbirku Franjevačke gimnazije, čiji je cilj pokazati prošlost grada Visoko i okoline pa i BiH u cjelini, sakupljali su profesori Gimnazije uz saradnju prijatelja. Neke su i sami otkopali, a neke ili dobili ili otkupili od drugih.
Od eksponata arheološke zbirke ističu se oni iz ilirskog perioda – Batonova ploča i Nadgrobnik ilirske porodice iz Breze. Batonova ploča navodi imena članova porodice Batona, koja je u zadnjem, najvećem ilirskom ustanku predvodila Ilire protiv Rimljana (od 6. do 9. stoljeća poslije Krista). Spomenik je nađen u Župči kod Breze 1933. godine.
Nadgrobnik ilirske porodice, bez natpisa, nađen je u Brezi i potječe iz 2. stoljeća poslije Krista. Prikazuje tri žene, obučene u ilirsku, i jednog muškarca obučenog u rimsku nošnju.
Rimski period predstavljeno je nadgrobnim pločama, kultnim spomenicima, umjetničkim radovima i upotrebnim predmetima. Tako se na postavci mogu vidjeti spomenici kao što su Venera koja se zaogrće plaštem i Mitra koji ubija bika i drugi poput lika Amora, Djevojka s pticom u ruci, Pozlaćeni faun i Divokoza.
Od drugih kamenih spomenika nekadašnje Bosne tu su i stećci, prezentirani velikom fotografijom stećka kneza Batića iz 1421. godine, koji se nalazi u gradu Dubrovniku nedaleko od Ilijaša (Kopošići).
Izloženi su također komadi srednjovjekovnog bosanskog oružja: mačevi, ostruga, vrškovi strijela i kopalja.
Među eksponatima je i ostatak velikog visećeg pečata bana Stjepana II. Kotromanića s povelje izdane u Moštrama kod Visokog knezu Hrvatinu 1323. godine.
Kad je riječ o umjetničkim djelima ona su također brojna, a postavljena su u hodnicima Gimanzije. Zastupljeno je oko 50 umjetnika sa 70 djela.
(Fena)
