Anketa Ipsosa za IRI: Čak 50 posto građana Federacije smatra Vladu FBiH “veoma neuspješnom”, a 33 posto “djelimično lošom”

5 Min Read

Agencija Ipsos na osnovu upitnika koji je dizajnirao Međunarodni republikanski institut (IRI) provela je anketu u Bosni i Hercegovini o različitim ekonomskim i političkim pitanjima. Samo jedan posto građana FBiH je dalo najbolju ocjenu Vladi FBiH (jako dobra uspješnost), a procenat ovakvih mišljenja se i značajno smanjio u odnosu na prošlu godinu kada je sedam posto ispitanika vjerovalo da je Vlada FBiH veoma dobra. Ovakvu ocjenu su u istoj mjeri (1%) dali i Hrvati i Bošnjaci.

Ove godine je 50 posto ispitanika reklo da je Vlada FBiH veoma neuspješna, što predstavlja povećanje u odnosu na 2024. godinu kada je takav stav imalo 33 posto ispitanih. Bošnjaci su u odnosu na Hrvate pokazali veće nepovjerenje u Vladu FBiH pa je tako 53 posto Bošnjaka reklo da je Vlada FBiH veoma neuspješna, a 38 posto Hrvata, piše istraga.

Građani Republike Srpske imaju bolje mišljenje o svojoj entitetskoj vladi, nego građani u FBiH pa je tako 9 posto njih ocijenilo Vladu RS-a kao veoma dobru, što je povećanje za dva posto u odnosu na prošlu godinu. Ukupno 38 ispitanika iz RS-a je Vladu RS-a ocijenilo najlošijom ocjenom, kao veoma lošu, a procenat takvih stavova se također povećao u odnosu na prošlu godinu kada je 29 posto njih kazalo da je Vlada RS-a veoma loša.

Gledajući prema etničkim skupinama, 9 posto Bošnjaka je reklo da je Vlada RS-a veoma dobra, što je najbolja ocjena u anketi, a čak 85 posto njih da je veoma loša, što je najgora ocjena. Ukupno 11 posto Srba u RS-u je reklo da je njihova vlada veoma dobra, a 32 posto da je veoma loša.

U Bosni i Hercegovini 14 posto građana smatra da zemlja ide u pravom smjeru, dok 83 posto misli da ide u pogrešnom. Godinu dana ranije, 21 posto građana BiH je smatralo da zemlja ide u pravom smjeru, dok je 75 posto mislilo da ide u pogrešnom. Godine 2022. 11 posto je smatralo da zemlja ide u pravom smjeru, dok je 85 posto mislilo da ide u pogrešnom.

Ove godine 35 posto ispitanika u BiH je na pitanje “Šta naša zemlja najviše treba u ovom trenutku?” odgovorilo da treba “stabilnost i kontinuitet” dok je 65 posto građana kazalo da treba promjenu. Tačno 60 posto smatra da promjena podrazumijeva promjenu političkih lidera i vladajućih partija, 28 posto smatra da treba poboljšati ekonomsku situaciju, 5 posto da treba promjeniti kulturne standarde i prakse, uključujući medijske i obrazovne standarde, dok 7 posto pod promjenom podrazumijeva smanjenje korupcije.

Na pitanje koju zemlju smatraju najvažnijim saveznikom Bosne i Hercegovine 16 posto ispitanika je kazalo da je to Turska, 15 posto Srbija, 15 posto Evropska unija, 11 posto Rusija, 10 posto Njemačka, 10 posto hrvatska i 4 posto Sjedinjene Američke Države.

Gledajući po etničkim skupinama, 31 posto ispitanika Bošnjaka smatra Tursku kao najvećeg saveznika, 1 posto Srba i 3 posto Hrvata. U kontekstu Srbije, 1 posto Bošnjaka je vidi kao najvećeg saveznika, 46 posto Srba i 2 posto Hrvata. Evropsku uniju 19 posto Hrvata vidi kao najvećeg saveznika, 17 posto Bošnjaka i 7 posto Srba. Jedan posto Bošnjaka vidi Rusiju kao najvećeg saveznika, 32 posto Srba i niko od ispitanika hrvata. Njemačku 17 posto Bošnjaka vidi kao najvećeg saveznika, 1 posto Srba i 8 posto Hrvata. Hrvatsku u tom smislu vidi 2 posto Bošnjaka, 1 posto Srba i 52 posto Hrvata. Isti procenata ispitanika Bošnjaka i Hrvata vidi SAD kao najvećeg saveznika, 6 posto, a Srba manje od 1 posto.

Kao najveću prijetnju Bosni i Hercegovini 28 posto ispitanika vidi Srbiju, 18 posto SAD, 16 posto Rusiju, 4 posto EU, 3 posto Veliku Britaniju, 3 posto Njemačku i 2 posto Hrvatsku.

Prikupljanje podataka za ovu anketu sprovela je agencija Ipsos na osnovu upitnika koji je dizajnirao Međunarodni republikanski institut (IRI). Podaci su prikupljeni između 10. maja i 7. jula 2025. godine putem intervjua licem u lice u domovima ispitanika. Uzorak je obuhvatio 1.219 osoba u Bosni i Hercegovini. Uzorak je ponderisan po regionu, urbanosti, starosti, polu i etničkoj pripadnosti prema popisu iz 2013. godine. Uzorak je ponderisan za obrazovni nivo koristeći Ipsos-ove procjene zasnovane na podacima iz popisa 2013. godine.

(Mostarski.ba)

Napomena

Ukoliko se ovaj tekst prenosi, preuzima ili objavljuje na drugim portalima ili medijima, obavezno je jasno navođenje izvora uz aktivan i vidljiv link prema portalu www.mostarski.ba. Svako preuzimanje sadržaja bez navođenja izvora i linkovanja smatra se kršenjem autorskih prava.

Podijeli članak