Kako se pravilno hraniti zimi?

Ulaskom u zimu broj svježih namirnica na našim jelovnicima neminovno se smanjuje, a tržnice nisu toliko šarene kao u drugim godišnjim dobima. Uz malo mašte i upoznavanja novih namirnica lako je obogatiti zimski jelovnik i učiniti ga zdravim, ukusnim i hranjivim.

Temelj prehrane čovjeka čine žitarice, a iskonska snaga, postojanost i hranjivost žitarica posebno dolazi do izražaja zimi. Osim uvriježenih namirnica – riže, tjestenine, hljeba i palente, postoje brojne zanimljive žitarice koje pridonose bogatstvu zimske trpeze. Pšenica, ječam, zob, heljda, proso odlično pristaju u toplim povrtnim ili mesnim varivima, a jednako dobro mogu obogatiti hladne salate. Ako još niste, svakako probajte pseudožitarice kvinoju i amaranth. Ove sjemenke, krcate bjelančevinama nisu samo hranjive, vrlo su ukusne i imaju poseban, pomalo orašasti okus te blago hrskavu teksturu. Kada nemate vremena, pripremite kuskus – zrnca kuskusa dovoljno je preliti vrućom vodom, dodati malo soli i maslinova ulja i ukusan hranjivi prilog poslužiti uz povrće, meso, ribu ili ga ohladiti i pomiješati sa salatom.

Kombinacijom žitarica s mahunarkama (grah, soja, grašak, mahune) postiže se cjelovit aminokiselinski profil, odnosno osigurava se unos svih esencijalnih aminokiselina. To je posebno važno za vegetarijance, ali i za sve one koji povremeno požele bezmesni obrok. Neke takve tradicionalne kombinacije za mnoge su narode već stoljećima temeljna hrana. Npr, u Brazilu se kombinira grah i riža, u Kini i Japanu riža i tofu, a u Indiji riža i leća. Grah-varivo pravo je tradicionalno bosansko zimsko jelo. Grah, leća, slanutak, mahune i grašak čine nezaobilazni dio izdašnih hranjivih zimskih jela. Neke od tih mahunarki dostupne su suhe, a neke smrznute.

Korjenasto povrće dostupno je i tokom zimskih mjeseci. Korijen peršina, pastrnjaka, mrkva, luk, repe odlični su u juhama i varivima. Tipično zimsko povrće dolazi iz porodice krstašica u koju spadaju kupus, brokula, prokulice, kelj, a ta je skupina posebno cijenjena jer sadrži spojeve glukozinolate kojima se pripisuju antikarcinogena svojstva.

Tokom zime mnoge porodice troše domaće zimnice, a dostupno je i komercijalno brzo smrznuto povrće. Među potrošačima vlada uvriježeno mišljenje da povrće zamrzavanjem gubi znatan udio nutrijenata i da ga zbog toga treba izbjegavati. No, metodom brzog dubokog zamrzavanja nutritivna vrijednost povrća ostaje očuvana.
Put od ubranog do zamrznutog povrća sastoji se od niza kontroliranih koraka od kojih svaki ima za cilj maksimalno očuvanje kvalitete povrća. Povrće kontroliranog uzgoja ubire se na vrhuncu zrelosti i svježine, što znači u trenutku kada je sadržaj nutrijenata maksimalan. Vrijednost smrznutog povrća prepoznala je i Američka agencija za hranu i lijekove (FDA, Food and Drug Administration) koja je potvrdila da je smrznuto povrće jednako nutritivno vrijedno kao i svježe povrće. FDA čak navodi da nerijetko smrznuto povrće može biti i nutritivno vrijednije od svježeg. Razlog je relativno dug period djelovanja nepovoljnih uslova poput skladištenja i transporta na osjetljive nutrijente u svježem povrću.

Idealni zimski začini su češnjak i đumbir jer imaju povoljno djelovanje na imunitet te ih stoga treba učestalo konzumirati.

Izbor voća je siromašan tokom zime. Uglavnom su nam dostupne jabuke, ako su pravilno uskladištene, te južno voće poput naranača, grejpfruta, limuna, te kivi i mandarine. Voće možemo konzumirati i sušeno, najbolje u kombinaciji s orašastim plodovima što može poslužiti kao odličan međuobrok. Voće je dostupno i kao kompot te kao đžemovi i pekmezi.

Mlijeko i mliječni proizvodi zastupljeni su u zimskoj prehrani kao i u drugim razdobljima u godini. Slično je i sa mesom, ribom i jajima, uz iznimku ribe koja je manje dostupna svježa, ali može biti vrlo praktična brzo smrznuta riba koja zadržava sve hranjive sastojke.

(Mostarski.ba)