Amar Terzimehić: Snijeg je prirodni rezervoar vode, regulator klime i važan faktor očuvanja ekosistema
Dok se u savremenom društvu zima često doživljava isključivo kao izvor hladnoće, saobraćajnih poteškoća i sezonskih bolesti, stručnjaci upozoravaju da se zanemaruju njene ključne prirodne i zdravstvene funkcije. Blagodati zime, snijega i zimskih minusa su velike – snijeg je prirodni rezervoar vode, regulator klime i važan faktor očuvanja ekosistema.
Savremeni način života, boravak u zatvorenim i grijanim prostorima, te udaljenost od prirodnih ciklusa, po riječima dr. Amara Terzimehića, iz Zavoda za javno zdravstvo Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, doveli su do gubitka svijesti o tome da je zima sastavni dio ravnoteže u prirodi i važan faktor očuvanja zdravlja ljudi i ekosistema.
Terzimehić je naveo glavne blagodati, korsiti zime i snijega na prirodu, ali i zdravlje ljudi.
“Zima ima ključnu ulogu u očuvanju prirodne ravnoteže. Niske temperature prirodno smanjuju broj patogena, insekata i štetočina, čime se smanjuje rizik od širenja zaraznih bolesti. Snijeg štiti zemljište od erozije i dubokog smrzavanja, omogućava regeneraciju biljnih i životinjskih vrsta i doprinosi stabilnosti ekosistemu”, kazao je Terzimehić u razgovoru za Fenu.
Istovremeno, dodao je, snježni pokrivač reflektuje sunčevo zračenje i pomaže u regulaciji temperature, što ima šire klimatske i zdravstvene implikacije.
“Snijeg predstavlja prirodni rezervoar vode. Njegovo postepeno otapanje omogućava ravnomjerno snabdijevanje tla, podzemnih voda, rijeka i jezera, čime se smanjuje rizik od poplava i suša. Snježni pokrivač štiti biljke od ekstremnih temperaturnih promjena, dok filtracija vode kroz zemljište doprinosi kvalitetu i sigurnosti izvora pitke vode, što je direktno povezano s javnim zdravljem”, naglasio je on.
Na pitanje kako zimski minusi doprinose očuvanju prirodne ravnoteže, Terzimehić pojašnjava da zimski minusi nisu prijetnja prirodi, već njen zaštitni mehanizam.
“Oni regulišu populacije biljnih i životinjskih vrsta, ograničavaju širenje invazivnih organizama i omogućavaju fazu mirovanja i regeneracije ekosistema. Ovaj prirodni ciklus je neophodan za dugoročnu stabilnost prirodnih resursa od kojih zavisi zdravlje ljudi”, rekao je Terzimehić.
Upitan, šta se dešava ako zime postanu toplije i bez snijega, on tvrdi da toplije zime bez snijega predstavljaju ozbiljan ekološki i javnozdravstveni izazov.
“Dolazi do poremećaja ekosistema, povećanja broja insekata i vektora bolesti, smanjenja dostupnosti pitke vode i većeg rizika od suša. Izostanak snježnog pokrivača dodatno ubrzava zagrijavanje i povećava učestalost ekstremnih vremenskih pojava, što dugoročno ugrožava zdravlje i sigurnost stanovništva”, istakao je Terzimehić.
Također, on je naveo kako zima i snijeg mogu pozitivno uticati na zdravlje ljudi, jer, sa stanovišta javnog zdravstva, zima ima značajnu preventivnu ulogu.
“Umjereno izlaganje hladnoći podstiče adaptivne mehanizme organizma, dok niže temperature smanjuju prisustvo patogena u okolini. Kraći dani i hladnije vrijeme doprinose kvalitetnijem odmoru i regeneraciji, a boravak u zimskom okruženju pozitivno utiče na mentalno zdravlje – usvrdio je Terzimehić.
Isto tako, dodao je, hladnoća može imati pozitivan efekat na imuni sistem, ali isključivo ako je izlaganje umjereno, postepeno i prilagođeno zdravstvenom stanju pojedinca.
“Boravak na svježem zraku zimi često znači manju koncentraciju mikroorganizama nego u zatvorenim prostorima. S druge strane, pretjerano ili neadekvatno izlaganje hladnoći može povećati zdravstvene rizike, posebno kod djece, starijih osoba i hroničnih bolesnika”, kazao je on.
Boravak u prirodi, dodao je, zimi pruža mir, tišinu i vizuelnu jednostavnost koja smanjuje stres i mentalno opterećenje.
“Lagana fizička aktivnost na svježem zraku podstiče lučenje hormona dobrog raspoloženja, poboljšava san i jača psihološku otpornost. Zbog toga boravak u prirodi zimi predstavlja jednostavnu i dostupnu preventivnu mjeru za očuvanje mentalnog zdravlja stanovništva”, istakao je Terzimehić.
Stoga, dr. Terzimehić je uvjeren da zima, snijeg, minusi, imaju brojne blagodati na prirodu i ljude, ali je potrebno promijeniti percepciju zime i snijega u društvu.
“Percepcija se može promijeniti kroz kontinuiranu edukaciju i jasne javnozdravstvene poruke koje istovremeno govore o rizicima i koristima zime. Potrebno je jačati preventivni pristup, promovisati zdrave zimske navike poput boravka na svježem zraku, umjerene fizičke aktivnosti i očuvanja mentalnog zdravlja. Zimu treba predstavljati i kao priliku za odmor, regeneraciju i jačanje socijalnih veza, a ne isključivo kao problem – zaključio je dr. Amar Terzimehić, iz Zavoda za javno zdravstvo INZ Zenica.
(Mostarski.ba)
