Uvriježeno je povezivati Hercegovinu, između ostalog, i sa poduzetništvom i izraženom privatnom inicijativom. Dinamični privatni sektor ovog dijela države svoju prilagodljivost i proaktivnost pokazuje i na polju halal certificiranja i standardizacije, odnosno usklađivanje poslovanja i proizvodnje s islamskim propisima.
Hercegovačka proaktivnost i višeslojne mogućnosti principa halal ekonomije pokazuju se kao idealan spoj u kojem su potrošači i korisnici usluga na dobitku.
Dodatna vrijednost proizvoda
„Halal certificiranje i halal standard danas su postali tržišni standard kvaliteta i povjerenja – odgovor na potražnju savremenog kupca za sigurnim, transparentnim i etički proizvedenim proizvodima i uslugama. Halal više nije pitanje identiteta, već zadovoljenja potreba potrošača i konkurentnosti na tržištu. Halal danas ne etiketira pojedince ili grupe, nego služi kao prednost u odnosu na druge u tržišnoj utrci“, kaže za !Odgovor direktor Agencije za certificiranje halal kvalitete dr Damir Alihodžić.
Zastupljenost halal standarda na određenom prostoru može biti i indikator kvalitete i intenziteta ekonomskih procesa i odnosa.
„Kompanije u Hercegovini halal standard sve češće uvode kao odgovor na potrebe kupaca, odnosno kao način zadovoljenja konkretnih tržišnih zahtjeva potrošača, posebno u sektoru prehrambene industrije, turizma i ugostiteljstva. Time se halal standard uključuje u ponudu kao dodatna vrijednost proizvoda, čime se povećava konkurentnost i proširuje tržišni potencijal bez obzira na regionalne ili administrativne podjele. Halal standard je postao instrument ekonomske integracije povezujući regiju kroz zajednički cilj – zadovoljstvo kupca, stabilnost poslovanja i dugoročni razvoj“, pojašnjava dr Alihodžić.
Iako su jasne prirodne, ekonomske i društvene razlike unutar Hercegovine, halal standard je podjednako zastupljen u svim njenim dijelovima.
„Razlike između istočne i zapadne Hercegovine, Hercegovačko-neretvanskog kantona i Kantona 10 su uglavnom uslovljene različitom strukturom privrednih djelatnosti, gdje postoji tržišna potražnja, tu se razvija i ponuda halal certificiranih proizvoda i usluga. Također, bitno je istaknuti da postoji interes za halal certificiranim proizvodima sa ovog područja (maslinovo ulje, sok od nara, prerađevine od voća i povrća,..) pa se nadamo da ćemo u narednom periodu imati certificirane proizvođače koji proizvode ove vrste proizvoda“, pojašnjava dr Alihodžić.
Halal mlijeko iz Bileće
Mljekara Pađeni iz Bileće je stub opstojnosti stočarstva u istočnoj Hercegovini, a njihov ulazak u halal sistem kvalitete je pokazatelj strateškog pristupa i posvećenosti.
Od 1999. godine i skromnih 130 litara dnevno, danas Pađeni u savremeno opremljenom pogonu prerađuju do 100.000 litara svježeg mlijeka dnevno koje proizvodi 900 kooperanata iz 20 općina.
„Halal standard nam je odavno bio poznat kroz posao i pregovore sa potencijalnim saradnicima. Poznavanje svih standarda je ključno za poslovanje u prehrambenoj industriji, a njihovo posjedovanje donosi mnoge prednosti. Sve veći broj kupaca traži proizvode koji imaju halal certifikat i u skladu sa tim jako su zadovoljni kada čuju da spadamo u tu grupu proizvođača“, kažu iz Mljekare Pađeni za !Odgovor.
Njihovi proizvodi su dostupni u svim većim bosanskohercegovačkim gradovima, a 8 % proizvodnje izvoze u Crnu Goru, Hrvatsku, Srbiju, Austriju, Njemačku i Švedsku.
Alivitpharm Ljubinje je pozitivan primjer spoja prirodnih resursa, domaće proizvodnje i savremene tehnologije. Jedinstveni proizvodi od bijelog luka, ali upečatljive crne boje, u kojima je objedinjen i miris i ukus Hercegovine, postali su novi simbol Ljubinja. Od malog proizvođača marinade od bijelog luka postali su firma čiji proizvodi osvajaju svjetsko tržište.
„Kao i za ostale relevantne standarde u oblasti proizvodnje dijetetskih suplemenata, za halal standard smo upoznati od samog početka bavljenja ovom djelatnošću. Već pri pokretanju proizvodnje dijetetskih suplemenata bilo nam je jasno da ćemo, pored ostalih standarda kvaliteta i sigurnosti, uvesti i halal standard, u skladu sa zahtjevima tržišta i našim opredjeljenjem za visok nivo kvaliteta i odgovornosti u proizvodnji”, kaže vlasnica Gordana Budalić za !Odgovor.
Njihov motiv za uvođenje halal standarda je vezan za izvoz na tržišta na kojima je ovaj standard neophodan te potvrđivanje usklađenosti sa međunarodnim zahtjevima i potrebama različitih tržišta.
“Reakcije kupaca na informaciju da su naši proizvodi halal su svakako pozitivne. Kupci to prepoznaju kao dodatnu potvrdu kvaliteta, sigurnosti i transparentnosti u proizvodnji, kao i kao prednost proizvoda na različitim tržištima”, pojašnjava Budalić.
Proizvodi iz Ljubinja pod halal oznakom se već izvoze u Englesku, Bugarsku, Srbiju, Crnu Goru, Kanadu i Rusiju.
Koncept halal smještaja, zbog privatnosti, sve privlačniji i nemuslimanima.
Veliki potencijali halal turizma
Iako je Mostar jedna od najposjećenijih turističkih destinacija u BiH, on ima samo jedan ugostiteljski objekat u sistemu halal kvalitete.
Vilbad Puce vodi porodični restoran Ašinicu Saray pored Karađoz-begove džamije, a odluku o uvođenju halal standarda donio je tokom boravka u Norveškoj. Naime, tokom liječenja njegove sestre u jednoj norveškoj bolnici, dostupnost halal hrane ga je impresionirala i motivirala da certificira svoj restoran.
Nažalost, nelegalne oznake halal restorana su prisutne u Mostaru, Blagaju i drugim hercegovačkim mjestima. To pokazuje da postoji interes ugostitelja i turista za ovim standardom, ali izostaje sistemska sinergija između lokalnih, kantonalnih i turističkih institucija.
Turistička agencija Halal odmori iz Blagaja predstavlja poslovni primjer udruživanja snage, energije i generisanja vrijednosti. Naime, ova agencija okuplja preko 50 iznajmljivača privatnih objekata za porodični odmor primarno u Hercegovini, ali i u sjevernim dijelovima zemlje.
Elma Badžak u razgovoru za !Odgovor je pojasnila da halal standard kvalitete dodatna sigurnost za goste te se pokazao u praksi kao najbolji mehanizam zaštite interesa investitora, vlasnika objekata i korisnika usluga što Halal odmore čini jedinstvenim primjerom partnerstva i sinergije u turizmu.
Njeno iskustvo pokazuje da porodični koncept halal turizma sve više prepoznaju nemuslimani, odnosno svi oni koji žele više privatnosti na odmoru.
Novi projekat koji Badžak završava je Malopoljska kuća, koja će nuditi gastro radionice te će ubrzo biti novi nezaobilazni sadržaj za turiste u Blagaju.
Kad su u pitanju hoteli s halal oznakom najbolji primjer je hotel Bigeste, iz Ljubuškog koji je namjenski građen prema halal standardu.
U svijetu je halal standard odavno prepoznat u kozmetici, a u našoj zemlji djeluje nekoliko takvih proizvođača.
Jedan od njih je i mostarska firma Gloria osnovana 2014. godine kao prvi brend prirodne kozmetike na području Bosne i Hercegovine čiji proizvodi posjeduju i certifikat EU.
„Halal certifikat za Gloriu predstavlja važan korak u jačanju povjerenja naših potrošača i potvrdu visokih standarda kvaliteta koje primjenjujemo u proizvodnji. Ovaj certifikat ne znači samo usklađenost sa halal principima, već i dodatnu garanciju čistoće, sigurnosti i transparentnosti naših proizvoda. Za Gloriu, halal standard otvara vrata širem tržištu i omogućava nam da naše proizvode približimo još većem broju potrošača koji cijene kvalitet, odgovornu proizvodnju i provjerene sastojke“, kaže za !Odgovor Gloria Galić-Volarić.
Pojedine investicije iz dijaspore, kao što su Crystal Ice Prozor, koji proizvodi sladoled i led, te Aščinica Stari Grad u Trebinju, pozitivni su primjeri implementacije halal standarda i transfera znanja i iskustva.
Nužna podrška javnog sektora
Konsultanti i auditi za halal standard kvalitete su osobe koje imaju višegodišnje teorijsko i praktično iskustvo u ovom sektoru.
Edna Isić-Balić je u ovom sektoru od 2009. godine, a iz njenog iskustva rada s kompanijama na području Hercegovine može potvrditi da je halal koncept danas prepoznat u različitim sektorima privrede i u svim dijelovima ove regije.
„Ono što je posebno zanimljivo jeste da kompanije halal standard sve češće ne doživljavaju samo kao vjerski zahtjev, nego kao tržišni standard kvalitete, sigurnosti i transparentnosti. U razgovoru s privrednicima vidi se da postoji svijest kako halal certifikat može otvoriti vrata novim tržištima i ojačati povjerenje kupaca. Upravo zato halal standard u Hercegovini sve više postaje poslovna prilika, a ne samo formalni certifikat“, pojašnjava Isić-Balić.
Kada je riječ o ulozi javnog sektora, prema njenom mišljenju, prostor za podršku svakako postoji.
„Institucije mogu dodatno pomoći kroz edukaciju privrednika, promociju halal ekonomije kao izvozne šanse, ali i kroz poticaje za kompanije koje uvode međunarodno priznate standarde kvalitete. Na taj način halal sistem ne bi bio posmatran samo kao pojedinačna inicijativa kompanija, nego kao dio šire strategije ekonomskog razvoja“, predlaže Isić-Balić, te ukazuje da posebnu pažnju treba posvetiti i problemu nelegalnog korištenja halal oznaka.
„Takva praksa može narušiti povjerenje potrošača i ugroziti kredibilitet cijelog sistema. Halal oznaka mora ostati simbol provjerenog standarda i povjerenja, a ne marketinški alat koji se koristi bez odgovornosti. Zbog toga je važno jačati svijest potrošača, ali i osigurati institucionalni nadzor nad pravilnim korištenjem halal oznake na tržištu u skladu sa zakonom“, zaključuje Isić-Balić.
Kompanije koje su halal certificirane u Hercegovini: Maksumić komerc Konjic, MI Rakitno Posušje, Mljekara Pađeni Bileća, Swisslion Trebinje, Mljekara Livno, Hotel Bigeste Ljubuški, Aščinica Saray Mostar, Gala Group Mostar (Prirodna kozmetika Glorija), Mlini Čapljina, Crystal Ice Prozor, Alivitpharm Ljubinje, Obrt „Halal Odmori“ Mostar i Ćevabdžinica Stari Grad Trebinje.
(Mostarski.ba)
