Bugari su danas izašli na birališta na osme parlamentarne izbore u pet godina, a glavni favorit, proruski bivši predsjednik Rumen Radev, obećava da će okončati niz slabih, kratkotrajnih vlada i suzbiti raširenu korupciju.
Radev, euroskeptik i bivši vojni pilot koji se protivi vojnoj podršci Ukrajini u ratu protiv Moskve, povukao se s predsjedničke funkcije u januaru da bi učestvovao na izborima, koji dolaze nakon što su masovni protesti u decembru srušili prethodnu vladu.
Dobro vođena kampanja na društvenim mrežama, značajna finansijska sredstva i obećanje stabilnosti povećali su podršku Radevu u ovoj balkanskoj zemlji od oko 6,5 miliona stanovnika, gdje su birači umorni od čestih vanrednih izbora i male grupe dugogodišnjih političara koje mnogi smatraju korumpiranim.
Rastući troškovi života također su važna tema otkako je Bugarska, članica Evropske unije i NATO-a, u januaru uvela euro. Prethodna vlada pala je nakon protesta protiv novog budžeta koji je predviđao povećanje poreza i doprinosa za socijalno osiguranje.
Čini se da su to i nedavna politička kriza važniji biračima od Radevovih poziva na poboljšanje odnosa s Moskvom ili obnovu isporuka ruske nafte i plina Evropi.
Ankete javnog mnijenja su pokazale da Radevova stranka Progresivna Bugarska osvaja oko 35 posto glasova, što je rast u odnosu na prije mjesec dana. Ako se to potvrdi, bio bi to jedan od najjačih rezultata jedne stranke u posljednjih nekoliko godina, iako i dalje nedovoljan za parlamentarnu većinu.
Birališta se zatvaraju u 20.00. Izlazne ankete očekuju se odmah po zatvaranju biračkih mjesta, dok bi preliminarni rezultati mogli stići kasnije tokom dana ili dan nakon izbora.
Interes birača je porastao. Istraživanje agencije Alpha Research iz Sofije predviđa izlaznost od oko 60 posto, gotovo dvostruko više u odnosu na 34 posto zabilježenih u junu 2024.
Ovi podaci ukazuju na rastuće nezadovoljstvo dugogodišnjom dominacijom stranke GERB, koju predvodi bivši premijer Bojko Borisov, a koja je druga s oko 18 posto, kao i Pokreta za prava i slobode, čiji je lider Deljan Peevski pod sankcijama SAD-a i Velike Britanije zbog korupcije.
Jedan od mogućih koalicionih partnera je proevropska koalicija Nastavljamo promjene – Demokratska Bugarska (PP-DB), koja također zagovara reforme.
Kritičari navode da Radev snosi dio odgovornosti za sporne odluke prelaznih vlada koje je imenovao tokom svog predsjedničkog mandata od 2016. godine. Među njima je i gasni sporazum iz 2023. između turske državne kompanije Botas i bugarskog Bulgargaza, koji je doveo do gubitaka i pokretanja istrage.
– Svaka formirana koalicija vjerovatno će se suočiti s nestabilnošću i značajnim nadzorom civilnog društva i opozicije. Novi vanredni izbori 2026. godine sada su manje vjerovatni, ali i dalje predstavljaju realnu mogućnos – rekao je Mario Bikarski, analitičar u konsultantskoj kući za rizike Verisk Maplecroft, prenosi Reuters.
(Mostarski.ba)
