Likovna izložba “Mladi pogled na beskraj” autorica Hatidže Gološ i Fatime Šehić, maturantica Karađoz-begove medrese Mostar otvorena je u utorak u mostarskom Centru za kulturu, povodom ispraćaja 381. generacije maturanata i maturantica ove obrazovne ustanove.
Autorice izložbe “Mladi pogled na beskraj” Fatima i Hatidža su se zahvalile svojim profesorima a posebno profesorici Lejli Boškailo.
“Važno je naglasiti da su na izložbi izloženi i radovi mlađih učenika koji pohađaju likovnu sekciju kako bi ih podstakli da nastave njegovati svoj talenat, da nastave našim putem i da će kroz svoj rad imati podršku Medrese koja je nama puno značila”, kazala je jedna od autorica Hatidža Gološ.
Kako je istakla, tehnike koje je koristila u 30 ak radova koji su izloženi su ulje na platnu, pastel i akrilne boje. Motivi koji su na slikama su Stari most i ljiljan.
“Ta dva motiva preovladavaju. Radovi su uglavnom u patriotskom duhu”, zaključila je Hatidža.
Od početka prvog razreda medrese, kako je kazala Fatima Šehić, član je likovne sekcije.
“Ova izložba je rezultat četvrogodišnjeg rada. Djevojkama koje imaju afinitet prema umjetnosti, poručila bih da budu ustrajne jer se svaki trud isplati. Naša voditeljica likovne sekcije, profesorica Boškailo će zasigurno podržati svakoga ko pokaže interes. Pored umjetnosti, Medresa, uz redovan nastavni plan insistira i na razvijanju talenata kod svojih učenika”, kazala je Fatima.
Ovo je samo jedan od sadržaja u okviru manifestacije Dani Karađoz-begove medrese i ispraćaja 381. generacije maturanata i maturantica, kazao je na otvorenju izložbe direktor ove obrazovne ustanove Suad Mujakić.
“Medresa je odgojno obrazovna institucija koja ne teži samo prenošenju znanja, već i oblikovanju cjelovite ličnosti, odnosno osobe koja zna misliti, osobe koja zna osjećati i osobe koja se zna kreativno izražavati. Umjetnost je sigurno jedan od najuzvušenijih načina izražavanja ljudske duše, a večerašnji radovi govore više od one puke linije, puke boje. Ovi likovni radovi govore o emociji, promišljanju, u stvarnim o vrijednostima koje naše učenice kriju u sebi”, istakao je Mujakić.
Prema njegovim riječima, poseban trud profesorice Lejle Boškailo, voditeljice likovne sekcije, koja je svojim znanjem i podrškom usmjeravala učenice, rezultirao je ovom izložbom.
“Ovaj događaj nije samo prilika da uživamo u ljepoti umjetnosti, već i sjedočanstvo predanog rada, talenta i one unutrašnje inspiracije koju su naše učenice njegovale i razvijale kroz svoje medresansko školovanje”, zaključio je direktor.
Voditeljica likovne sekcije Karađoz-begove medrese profesorica Lejla Boškailo istakla je kako je uz podršku direktora Aida Tuleka i Suada Mujakića kao i cijelog nastavnog osoblja kroz sve godine iz ove ustanove iznjedreno dosta umjetnika koji su nagrađivani i van medresanskih školskih takmičenja.
Prema njezinim riječima, Likovna sekcija Karađoz-begove medrese, za razliku od mnogih mjesta objedinjuje tri komponente, estetski doživljaj, duhovnu dimenziju i pedagoško odgojne ciljeve.
“Što se esteskog doživljaja tiče, Kur an nas uči da zastanemo i kontenpliramo o ljepoti Allahovih stvorenja i to osvješćavanje ljepote u svemu oko nas što je Bog stvorio. To je ibadet kada uočimo ljepotu stvaranja oko sebe. U skladu sa vrijednostima koje mi promovišemo vanjska, vizuelna ili zvučna ljepota ne može sama sebi biti cilj nego mora biti objedinjena sa istinom i dobrotom”, ističe Boškailo.
Prema njenim riječima, što se duhovne dimenzije tiče, datira još od prije nego što su stvoreni datumi i ovozmaljsko vrijeme.
“Od praiskona kada je Bog stvorio sve duše i pitao ih: Nisam li ja vaš Gospodar? Duše su potvrdile a jedan popratni efekat koji često previdimo je da su duše tada osjetile ljepotu Božijeg govora, i ja smatram da sve vrste umjetnosti zapravo potiču od tog slušanja Božijeg govora u praiskonu. Zato se ova izložba i zove “Mladi pogled na beskraj””, kazala je.
Pedagoško odgojni ciljevi likovne sekcije Karađoz-begove medrese, ističe Boškailo, nisu samo prezentacija ispoliranih likovnih talenata nego su to prozori, portali koji podstiču da, kako je navela, “vodimo dijalog sami sa sobom da vodimo dijalog između površinskog i često, nažalost, površnog dijela sebe i onog najproduhovljenijeg dijela nas”.
Kako je istakla, autorice su i društveno osviještene, tretirale su elementarne nepogode, društevna pitanja Mostara ali i položaj filozofije.
“Vidimo sliku sjenka sjenke koja se bavi Platonovim objektivnim idealizmom. Vrlo duboke i bogate motive, ali ja pozivam da večerašnji susret bude susret sa nama samima, sa najljepšom praiskonskom verzijom nas kroz prozor ovih slika koje su izložene” zaključila je Boškailo.
Promotor izložbe Abdulhak Hadžimejlić, historičar umjetnosti, kazao je kako stojeći pored talentovanih mladih umjetnica Hatidže i Fatime, prisjetio se svoje prve izložbe u Mostaru, njezine ljepote i odgovornosti.
“Ovo su sve izuzetno lijepa djela koja su slikana osjećajima. Zajedno sa nekoliko akademskih slikara pogledao sam radove ovih talentovanih maturantica i naravno ja ne mogu da objasnim i protumačim ljepotu svake slike, ali ćemo zaključiti da se radi o dvije izuzetno zrele i talentovane umjetnice. Jedan od najznačajnijih rohoko umjetnika iz Francuske iz 19. stoljeća Jean-Baptiste Chardin kazao je da se ne slika bojama već osjećajima. Ono čemu mi svjedočimo je zrelost u realnoj mladosti iskazana i samo jednim sitnim dijelom prenešena na kanvasu. U ovoj formi slikati svoju emociju, misao prikazati na ovaj način, znati o ljudskom životu je dar od Allaha”, istakao je Hadžimejlić.
Izložba ostaje otvorena do četvrtka.
Naredni sadržaj u sklopu obilježavanja Dana medrese i ispraćaja 381. generacije maturanata i maturantica je Dan džamija.
(Mostarski.ba)
