Ulcinjska solana, jedno od najvažnijih odmorišta za ptice selice na Mediteranu, propada, a stručnjaci upozoravaju da bi bez hitne obnove već za nekoliko godina mogla izgubiti svoj prepoznatljivi izgled i ekološku vrijednost koju danas ima.
Desetine hiljada flamingosa, pelikana i drugih vrsta ptica svake godine prelijeću iznad zahrđalih ostataka nekada jednog od najvećih pogona za proizvodnju soli na Mediteranu, koristeći plitke bazene kao mjesto za odmor i hranjenje tokom migracija.
Proizvodnja soli obustavljena je 2013. godine, a prestankom pumpanja morske vode narušen je sistem koji je održavao plitke bazene i stvarao idealne uslove za močvarice, piše AFP.
“Ako budemo čekali, vjerovatno za tri godine više nećemo imati ovaj pejzaž kakav danas vidimo“, upozorila je ekološka aktivistica Zenepa Lika iz Udruženja “Dr. Martin Schneider Jacoby”.
Proizvodnja soli u Ulcinju počela je prije gotovo jednog stoljeća, kada je prirodna laguna pretvorena u mrežu plitkih bazena za isparavanje soli.
Proces je zahtijevao stalno upumpavanje i ispumpavanje morske vode, čime se održavala njena mala dubina. Takvi uslovi pokazali su se idealnim za ptice koje migriraju između Evrope i Afrike duž jednog od glavnih evropskih migracijskih koridora.
Solana danas predstavlja međunarodno priznato močvarno područje, a prema procjenama stručnjaka, na tom prostoru boravi više od jedan posto ukupne svjetske populacije najmanje sedam vrsta ptica.
“Nemamo vremena, jer sa svakom godinom u kojoj se ovo područje ne obnavlja i ne održava gubimo biološku raznolikost”, kazala je Lika.
Za stanovnike Ulcinja solana je nekada bila važan izvor prihoda, ali i rijedak primjer uspješnog suživota industrije i prirode.
Pogon je preživio raspad Jugoslavije tokom devedesetih godina, ali je proizvodnja prestala nakon bankrota preduzeća koje je upravljalo lokalitetom, uz optužbe za loše upravljanje.
Bivši radnik solane Omer Hot prisjetio se vremena kada su skladišta bila puna velikih količina soli. Danas je od nekadašnjih „planina soli“ ostala samo siva gomila, dok se skladište pretvorilo u oronulu čeličnu konstrukciju.
Uprkos interesovanju investitora za atraktivno zemljište na crnogorskoj obali, aktivisti su uspjeli izboriti zaštitu područja koje je više od četiri puta veće od Central Parka u New Yorku.
Ulcinjska solana je 2019. godine uvrštena na Ramsarsku listu močvarnih područja od međunarodnog značaja.
Aktivisti, međutim, upozoravaju da formalna zaštita nije donijela značajnije promjene na terenu. Bazeni za kristalizaciju soli danas su obrasli travom i trskom, što pokazuje koliko se područje promijenilo nakon prestanka rada pumpi.
Vlada Crne Gore i Općina Ulcinj početkom ove godine najavile su zajednički projekt vrijedan četiri miliona eura, s ciljem upravljanja ovim područjem kao rezervatom prirode i ponovnog pokretanja proizvodnje soli.
Obnova solane povezana je i s procesom pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, budući da su pojedini ekološki kriteriji za članstvo direktno vezani za stanje tog područja.
Lokalni novinar Mustafa Canka, koji godinama prati situaciju u solani, upozorio je da su ranije procjene troškova obnove proizvodnje i očuvanja područja bile gotovo pet puta veće od trenutno planiranog iznosa.
“Donosioci odluka sada praktično znaju sve što se može znati o solani. Jedino je pitanje ko će finansirati ponovno pokretanje proizvodnje”, kazao je Canka.
Prema njegovim riječima, dugogodišnje odgađanje učinilo je obnovu još sporijom, zahtjevnijom i skupljom, dok su radnici koji su poznavali način funkcioniranja solane u međuvremenu penzionisani ili preminuli.
“Moramo iskoristiti znanje ljudi koji su nekada radili ovdje i koji razumiju kako solana funkcioniše”, poručio je.
Lika je upozorila da bi nestanak ovog područja imao posljedice daleko izvan granica Crne Gore.
“Ukoliko ozbiljnije ne pristupimo obnovi ovog područja, izgubit ćemo jedno od najvažnijih staništa za ptice u Evropi”, zaključila je.
(Mostarski.ba)
