Suđenje Anisu Kalajdžiću, optuženom za ubistvo Aldine Jahić u Mostaru, predstavlja prvi slučaj primjene novih odredbi Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine kojima je femicid, odnosno rodno zasnovano ubistvo žene, definisan kao posebno krivično djelo.
Kalajdžić je pred Kantonalnim sudom u Mostaru optužen za teško ubistvo ženske osobe i nedozvoljeno držanje oružja. Ovo je prvi predmet u Federaciji BiH u kojem je potvrđena optužnica za krivično djelo “Teško ubistvo ženske osobe” iz člana 166a Krivičnog zakona FBiH.
Za ovo krivično djelo zakon predviđa kaznu zatvora od najmanje deset godina ili kaznu dugotrajnog zatvora do 45 godina.
Prilikom utvrđivanja da li je riječ o femicidu, sud će cijeniti okolnosti poput toga da li je žrtva bila bliska osoba počiniocu, da li je ranije trpjela nasilje, nalazila se u odnosu zavisnosti ili podređenosti, kao i da li je ubistvu prethodilo seksualno ili drugo rodno zasnovano nasilje.
Direktorica TPO Fondacije i stručnjakinja za rodne studije Zilka Spahić-Šiljak smatra da će ovaj postupak pokazati da li će novi zakon predstavljati stvarnu promjenu u radu pravosuđa ili će ostati samo formalna zakonska izmjena.
“Ovo će biti svojevrstan test za institucije da vidimo hoće li se predmet posmatrati samo kroz posljednji čin ili će biti sagledan cijeli kontekst koji mu je prethodio – kontrola, posesivnost, prijetnje, uhođenje i zastrašivanje” kazala je Spahić-Šiljak za Fenu.
Naglasila je da femicid nesmije biti predstavljen kao iznenadna tragedija, već kao mogući završni čin dugotrajnog nasilja.
“Presuda ne može vratiti Aldinin život, ali može postaviti standard prema kojem će budući slučajevi biti ozbiljnije prepoznavani, istraživani i procesuirani” istakla je.
Sutkinja Kantonalnog suda u Sarajevu Adisa Zahiragić ocijenila je da će ovaj predmet imati veliki značaj za razvoj sudske prakse jer femicid nije svako ubistvo žene, nego ubistvo povezano s njenim spolom, rodnim ulogama i neravnopravnim odnosima moći.
Prema njenim riječima, za dokazivanje rodno zasnovane prirode ubistva posebno će biti važni dokazi o ranijem nasilju, prijetnjama i odnosu optuženog prema žrtvi, uključujući svjedočenja, medicinsku dokumentaciju, podatke centara za socijalni rad, sigurnih kuća i ranije izrečene zaštitne mjere.
Iz Fondacije “Aldina Jahić” poručili su da nijedna presuda ne može umanjiti bol porodice, ali da institucije moraju pokazati da su sposobne prepoznati i procesuirati ovakve slučajeve na način koji odgovara njihovoj stvarnoj prirodi.
“Nadamo se da će ovaj postupak donijeti pravdu i poslati jasnu poruku da je ovo prvi, ali i posljednji slučaj direktnog procesuiranja femicida, odnosno da nijedna žena više neće izgubiti život zbog rodno zasnovanog nasilja” naveli su iz Fondacije.
Advokat porodice Jahić, Damir Alić, ranije je izjavio da očekuje da će Kalajdžiću, ukoliko bude proglašen krivim, biti izrečena maksimalna kazna dugotrajnog zatvora od 45 godina.
Izvršna direktorica Fondacije “Udružene žene” Banja Luka Gorica Ivić upozorila je da femicid nije izolovan slučaj, već najteži oblik rodno zasnovanog nasilja koji proizlazi iz dugotrajne neravnopravnosti i nasilja nad ženama.
Istakla je da istraga i suđenje moraju obuhvatiti ne samo samo ubistvo, već i prethodno nasilje, prijetnje, kontrolu, diskriminaciju i odnos između optuženog i žrtve.
“Femicid najčešće nije iznenadan događaj, već krajnji ishod eskalacije nasilja, kontrole i nekažnjivosti ranijih oblika zlostavljanja” kazala je Ivić.
Prema podacima Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) BiH, koje je objavila Fondacija “Udružene žene”, tokom 2025. godine u Bosni i Hercegovini evidentirano je 3.397 prijava nasilja u porodici, dok ih je godinu ranije bilo 2.912.
U Federaciji BiH broj prijava povećan je sa 1.741 u 2024. godini na 2.297 u 2025., što pokazuje nastavak rasta porodičnog nasilja.
Sagovornice Fene upozoravaju da novi zakon predstavlja važan iskorak, ali da sam po sebi neće riješiti problem. Smatraju da je neophodna bolja koordinacija policije, tužilaštava, sudova i centara za socijalni rad, pravovremena procjena rizika i efikasnija zaštita žena.
Zaključuju da borba protiv femicida počinje mnogo prije sudskog postupka – prepoznavanjem nasilja, brzom reakcijom institucija i promjenom društvenih stavova koji kontrolu, posesivnost i ljubomoru i dalje često predstavljaju kao prihvatljive obrasce ponašanja u partnerskim odnosima.
(Mostarski.ba)
