Stećci u 21. stoljeću: Nove spoznaje i mogućnosti interpretacije
Foto: Fena
Treće izdanje Međunarodnog naučnog simpozija pod nazivom ”Stećci u 21. stoljeću: nove spoznaje i mogućnosti interpretacije”, koje se održava danas na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, okupilo je 31 uglednog naučnika i stručnjaka iz Hrvatske, Srbije, Crne Gore i BiH s ciljem istraživanja i prezentacije aktuelnih razmišljanja te novih spoznaja o stećcima.
Dekan studija historije umjetnosti filozofskog fakulteta Damir Zorić kazao je kako na spomenutom simpoziju učestvuju naučnici iz različitih disciplina kojima se bave, iz različitih područja i ustanova te da to pokazuje koliko je zapravo široko ovo područje.
– Mi se ovdje u BiH, prvenstveno u Mostaru i Hercegovini trebamo možda više i zauzetije nego drugi baviti stećcima jer najvećih dio stećaka je u BiH odnosno u Hercegovini. Niti jedna zemlja ili pokrajina nije kao Hercegovina tako gusto naseljena stećcima – istakao je Zorić.
Po njegovim riječima, nijedna zemlja nema tako mnogo velikih, lijepo ukrašenih nekropola kao Hercegovina, tu su Bijača, Blidinje, Radimlja, Boljuni itd.
Također, osvrnuo se na stećke u BiH koji imaju natpise na sebi navodeći pri tom kako takvih stećaka nema mnogo, ali više od polovine takvih stećaka je u Hercegovini.
Govorio je i o nomenklaturi i terminologiji koja se koristi kao stećak, a o kojoj se propituje i u Srbiji i u BiH, je li opravdano sve stećke zvati stećak.
Pored izlaganja, program simpozija je obogaćen i izložbom fotografija Sanele Budalice Meco i Nedima Mece. Njih dvoje su istraživači stećaka koji su preko stećkopedije opisali na desetine lokaliteta.
Organizatori simpozija su Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru, studij Povijesti umjetnosti i Hrvatska akademija za nauku i umjetnost u Bosni i Hercegovini.
(Fena)
