U Odjeljenju književnosti Muzeja Hercegovine Mostar, odnosno Ćorovića kući na Luci, danas je održano predstavljanje novih izdanja Udruženja za modernu historiju (UMHIS), tokom kojeg su predstavljene knjige koje se bave kulturom sjećanja, spomeničkom baštinom, političkim procesima i antifašističkom tradicijom.
O knjigama su govorili Jasmin Branković, Husnija Kamberović i Asim Krhan, a mostarskoj publici predstavljena su izdanja “Nedovršena priča. Uloga spomen-obilježja u procesu sjećanja i oblikovanju identiteta u Bosni i Hercegovini. Studije slučaja Brčko, Banja Luka, Mostar, Sarajevo“ autorice Azre Imamović i “Tuzlanski procesi 70-ih godina XX. stoljeća“ autora Kadrije Hodžića.
Govoreći o značaju predstavljenih izdanja, historičar Husnija Kamberović istakao je da se knjiga Azre Imamović posebno bavi načinom na koji spomenici iz različitih historijskih perioda utječu na oblikovanje identiteta i kulturu sjećanja u Bosni i Hercegovini.
“Knjiga govori o spomenicima i o tome na koji način možemo komparirati spomenike iz Drugog svjetskog rata i spomenike iz devedesetih godina, te kakva je njihova uloga u građenju identiteta. Tu imamo i primjere koji se odnose na Mostar, poput Partizanskog spomen-groblja i spomenika Bruceu Leeju. Riječ je o tome na koji način spomenici mogu utjecati na kulturu sjećanja i oblikovanje zasebnih identiteta“, kazao je Kamberović.
Osvrćući se na knjigu Kadrije Hodžića, Kamberović je pojasnio da ona, iako se prvenstveno bavi političkim procesima u Tuzli tokom sedamdesetih godina prošlog stoljeća, otvara i šira pitanja političkih odnosa karakterističnih za tadašnju Jugoslaviju.
U središtu istraživanja nalazi se Pašaga Mandžić, istaknuti politički lider tuzlanskog kraja, čija je politička sudbina, prema Kamberovićevim riječima, u određenoj mjeri uporediva s političkom ulogom koju je Džemal Bijedić imao u Hercegovini.
“Pašaga Mandžić bio je važan lider u sjeveroistočnoj Bosni, nešto poput onoga što je Džemal Bijedić bio za Hercegovinu. Sedamdesetih godina Mandžić je jednom aferom uklonjen s političke scene“, pojasnio je Kamberović.
Pored ove dvije knjige, predstavljeno je i izdanje Nijaza Dizdarevića, koje donosi “Partizanski dnevnik” iz perioda 1943. i 1944. godine.
Kamberović je posebno naglasio značaj ovog izdanja u vremenu izraženih revizionističkih pristupa historiji, ističući potrebu vraćanja temeljnim vrijednostima antifašizma.
“U vremenu kada imamo tako snažne revizionističke talase, vraćamo se temeljima antifašizma. Čini mi se da je Partizanski dnevnik Nijaza Dizdarevića dobra prilika da se ponovo podsjetimo na te vrijednosti, a poznato je koliko duboku antifašističku tradiciju ima Mostar“, istakao je Kamberović.
Na kraju je govorio i o radu Udruženja za modernu historiju, koje djeluje od 2013. godine, te saradnji s Muzejom Hercegovine Mostar kroz organizaciju izložbi, promocija knjiga i drugih kulturnih sadržaja.
Udruženje za modernu historiju, osim organizacije tribina, predavanja i History Festa, razvija i značajnu izdavačku djelatnost. Među njegovim izdanjima su godišnjak “Historia Moderna“, objavljen u pet brojeva, te knjige u okviru izdavačkih serija “Studije za historiju Bosne i Hercegovine“, “Zbornici“ i “Dokumenti“.
Današnje predstavljanje u Mostaru bilo je prilika za razgovor o odnosu historije i savremenog društva, ulozi spomeničke baštine u oblikovanju kolektivnog pamćenja te značaju očuvanja antifašističkih vrijednosti.
(Mostarski.ba)
