Konferencija “Kako povećati mobilnost studenata, akademskog i administrativnog osoblja u BiH” održana je u srijedu u Mostaru s ciljem okupljanja predstavnika visokoškolskih ustanova, relevantnih institucija i organizacija kako bi razmijenili iskustva i predložili konkretne mjere za povećanje mobilnosti u sistemu visokog obrazovanja u BiH.
Akademska mobilnost obuhvaća kratkoročne i dugoročne boravke studenata i osoblja na drugim visokoškolskim institucijama, najčešće u inostranstvu, u svrhu studiranja, usavršavanja ili istraživačkog rada.
Direktor Centra za informiranje i priznavanje dokumenata iz područja visokog obrazovanja (CIP) Damir Ljubić istakao je kako mladi još uvijek nisu svjesni kakve im se prilike pružaju u inozemstvu.
“Upravo to je i cilj ovog događaja – promovirati mobilnost, jer mislim da ni studenti ni visokoškolske institucije još uvijek nisu svjesni velikih prednosti mobilnosti, odnosno odlaska u inostranstvo na slične visokoškolske institucije. Kvaliteta obrazovanja u Bosni i Hercegovini treba veći napredak i mislim da je za studente jako važno da vide kako je to vani i da im se otvore vidici”, naglasio je Ljubić.
Prema njegovim riječima, veća mobilnost studenata izuzetno je važna kako za njih, tako i za visokoškolske institucije kako bi se visoko obrazovanje internacionaliziralo.
“S druge strane, važno je i kako bi naši studenti i akademsko osoblje u cijeloj Evropi vidjeli koje su to metode i novi načini učenja, s obzirom da u današnje vrijeme brzih promjena bilo koji čovjek koji se bavi bilo kojim poslom jednostavno mora cijeli život učiti kako bi opstao na tržištu”, kazao je Ljubić.
Na ovom događaju, održanom u organizaciji CIP-a, predstavljen je Plan djelovanja Centra u području mobilnosti za razdoblje 2025.-2028., kao i rezultati ankete provedene među visokoškolskim ustanovama u BiH.
“Ova anketa pokazala je da su nivoi dolazne i odlazne mobilnosti i dalje vrlo niski, uz brojne administrativne i praktične prepreke. Zbog toga smo ovim događajem htjeli potaknuti ljude koji rade na visokoškolskim institucijama, odnosno koji se bave mobilnošću, ali i pomoći im i dati im mogućnosti kako bi se ta mobilnost povećala. U budućnosti ćemo imati aktivniji odnos s visokoškolskim institucijama i studentima kako bi i njih što bolje informirali i potaknuli da se uključe u ovu mobilnost koju mogu iskoristiti na vrlo lak način”, kazao je Ljubić.
Šef Erasmus+ ureda u Bosni i Hercegovini Suad Muhibić kazao je kako je broj učesnika u tom programu Evropske unije zadovoljavajući.
“Ima uvijek prostora da to bude bolje i više, zato mi i organiziramo ovakve konferencije da ohrabrimo mlade ljude, profesore i studente da idu na razmjenu, steknu nova iskustva i prakse koja će im zaista otvoriti mnoga vrata kad je u pitanju posao, povezat će ih s drugim institucijama širom Evrope i svijeta, tako da Erasmus, kao najvažniji program Evropske unije, nudi mnogo toga i sve te mogućnosti treba iskoristiti”, kazao je Muhibić.
Istakao je kako Erasmus nudi puno toga pogotovo u kontekstu pristupanja BiH Evropskoj uniji.
“To je posebno važno. Osiguranje kvalitete i priznavanje, sve je to vrlo bitno za naš program i nadamo se da ćemo kroz poboljšanje kvalitete u visokom obrazovanju, kroz iskorake u području priznavanja također dati puno više prostora za bolju i efikasniju uključenost Bosne i Hercegovine i svih institucija BiH u Erasmus+ program”, kazao je Muhibić.
Naglasio je kako je puno veći broj studenata koji iz BiH idu studirati u inostranstvo, nego onih koji izvana dolaze studirati u Bosnu i Hercegovinu.
“Evropska sveučilišta mnogo su atraktivnija za naše studente, a kod naših sveučilišta često je problem jezična barijera, jer da bi strani studenti došli studirati u BiH mi moramo imati studijske programe na engleskom jeziku. Zainteresiranost stranih studenata i osoblja za razmjenom postoji, ali moramo kontinuirano raditi na poboljšanju kvalitete. Naš obrazovni sistem mora se što bolje i što efikasnije prilagoditi evropskom kako bi postali i bili dovoljno atraktivni stranim sveučilištima da se povezuju s nama i dolaze ovamo”, kazao je Muhibić.
Gordan Radobolja sa Sveučilišta u Splitu kazao je kako je to sveučilište samo po sebi privlačno za studente izvana jer je Split atraktivna lokacija sama po sebi.
“Najveći problem kod dolaznih studenata bila je ponuda kolegija na engleskom jeziku. Ako nemate studij na engleskom jeziku onda je to dodatno opterećenje za nastavnike, a što se tiče odlaznih studenata tu je ključno informiranje. Trebate mladima prenijeti informacije, objasniti da to nije ništa strašno, da nije loše, a to se riješi vrlo jednostavno, pozovete one koji su prvi otišli na razmjenu da sami prenesu svoja iskustva i dojmove. Druga stvar je što je moguće više pojednostavniti administraciju”, kazao je Radobolja.
Konferencija je okupila i predstavnike Ministarstva civilnih poslova BiH, Erasmus+ ureda u BiH, te brojne goste iz akademske zajednice koji su kroz prezentacije i rasprave ponudili smjernice za poboljšanje sistema mobilnosti.
(Fena)
