Na današnji dan 19. 3.

1884. – Svečano otvaranje radova na zgradi predsjedništva BiH obavljeno je 19.marta 1884. godine i radovi su tekli po planu tačno dvije godine. Zgrada je otvorena marta 1886.godine. Zgradu Predsjedništva Bosne i Hercegovine projektovao je arhitekta Josip Vancaš. Vancaš se odlučio fasadu zgrade uraditi u stilu firentinske rane renesanse. Zgrada zahvata prostor od 70 metara dužine i 65 metara širine, sa ukupnom površinom od 3.082 metara kvadratnih i sa ukupno 203 prostorije. U zgradi Predsjedništva Bosne i Hercegovine do 1941. godine bilo je sjedište Drinske banovine, od 1945. godine sjedište Predsjedništva Vlade Bosne i Hercegovine, Izvršnog vijeća Skupštine Bosne i Hercegovine , a od 1974. godine sjedište Predsjedništva Socijalističke Republike BiH. Tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine u zgradi je djelovalo Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine i najvažniji dio komandnih struktura Armije Bosne i Hercegovine. Nakon rata izvršena je djelimična sanacija unutrašnjosti i fasade, jer je zgrada pretrpila znatna oštećenja u borbenim dejstvima. Konstituisanjem prvog saziva Predsjedništva Bosne i Hercegovine, u oktobru 1996. godine, nastavljen je kontinuitet boravka članova kolektivnog šefa države u ovoj zgradi. Sada su u njoj smješteni kabineti bošnjačkog, srpskog i hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, kabineti Predsjednika i Potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine, kao i neka vladina ministarstva i državne ustanove. U prizemlju zgrade smješten je Arhiv Bosne i Hercegovine.

1996. – Dan reintegracije Grbavice. Grbavica je jedno od najvećih naselja u glavnom gradu BiH. Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu (1992-1995.), četnička vojska je okupirala i zauzela Grbavicu, te je Grbavica bila pod njihovom vlašću sve do 19. marta 1996. godine, kada je izvršena reintegracija Grbavice. Dan reintegracije sarajevskih naselja Grbavica, Kovačići i Vraca, 19. mart, ujedno je i Dan mjesnih zajednica Grbavica I, Grbavica II, Kovačići, Vraca i Gornji Kovačići. Ovaj datum je značajan za sve građane Sarajeva, jer im je Grbavica vraćena nakon četiri ratne godine. Povratkom na Grbavicu 19.03.1996. godine, građani su zatekli katastrofalno stanje, četiri godine niko s Grbavice nije vozio smeće kojim je naselje bilo pretrpano, a na Jevrejskom groblju nije bilo ni cigle na cigli, a kamoli čitave kuće. Sve je podsjećalo na Hirošimu. Voda nije mogla biti puštena jer su četnici pri odlasku namjerno “počupali” instalacije u stanovima, pa su posebne komisije obišle svaki stan pojedinačno kako bi se uvjerili u stanje instalacija.

U kategoriji “Na današnji dan” objavljujemo najznačajnije datume iz historije BiH.

(Mostarski.ba/Historija.ba)