Na današnji dan 4. 9.
1878. – Austro-ugarska vojska zauzela Tešanj. S obzirom na slabljenje Osmanskog carstva u XIX stoljeću, austro-ugari su bivali sve odlučniji da krenu u pohod na Bosnu, te da je preotmu od Osmanlija. Bilo je lahko primijetiti da će se Osmanlije ubrzo i povući iz Bosne, zbog slabljenja vlasti. Učeniji ljudi u Bosni su znali za to, te su se zbog toga, u nekim gradovima, i pribojavali dolaska austro-ugarskog okupatora. Odlukom Gradskog vijeća Tešanj, 1878. godine, upućena je delegacija grada glavnokomandujućem generalu Josipu filipoviću u Kotorsko, u sastavu: Derviš Đonlagić, Hasanbeg Mujagić, Hadži Avdo Mešić i Hadži Bećirbeg Đonlagić s ponudom da se grad Tešanj preda austro-ugarskoj vojsci bez otpora. General Filipović ih je zadržao kao taoce. 04. septembra 1878. godine, general – major Ludwig v. Pistory, komandant 71. Infanterie Brigade, I pješadijske divizije, bez otpora je zauzeo Tešanj. U Tešnju su 1883. godine postojale slijedeće mahale: Sukija (čaršijska),Orudž – Sofi, Hadži Nesuh, Abdi – paša, Haramani i (Srpska) Varoš. Prva apoteka u Tešnju osnovana je 1884. godine. Apoteku je osnovao Mr. Pharm. Petar Misitas. 1885. godine osnovana je gruntovnica u Tešnju i otvorena Allgemeine Elementar Schule (Osnovna – opća škola). Prva ambulanta u Tešnju otvorena je 1885. godine, a prvi ljekar bio je Dr. Med. Jaroslav Wertheimer. Te iste godine sagrađena je i zgrada kotara u Tešnju. Prvi hotel u Tešnju otvoren je 1897. godine i zvao se „ANGELUS“. Imao je samo četiri ležaja. Tešanj danas, nažalost, nema hotela. Kada je riječ o kulturno-istorijskom naslijeđu različitog doba, različitog porijekla i pripadnosti, njihov broj i obim i pored brojnih nedaća predstavlja, još uvijek, šaroliki milje jednog prostora u čijem fokusu su se, kroz historiju, prelamala i održavala sva značajnija bosansko-hercegovačka zbivanja. Prema podacima Centra za naslijeđe BiH, lista kulturno-historijski vrijednosti općine Tešanj podijeljena je na Prahistorijski period, Antički period, Srednjovjekovni period, Osmanski period i Austro-ugarski period i dalje. Tako iz prahistorijskog perioda postoji 11 lokaliteta na području općine, antičkog perioda 2, srednjovjekovnog perioda 23 , osmanskog perioda 14 i Austro-ugarskog perioda 9 lokaliteta. Nažalost, u općini Tešanj ne postoji adekvatna asocijacija ili Služba za praćenje konzervatorsko-restauratorske zaštite, razumijevanja, i potrebne pažnje visokog stručnog nivoa, što je važan nedostatak dosadašnjeg očuvanja kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa.
1994. – Počela vojna operacija “Breza ’94”. “Breza 94” je naziv za vojnu operaciju koju je pokušao izvesti 1. krajiški korpus VRS u vremenskom periodu od 4. septembra do 12. septembra 1994. godine protiv 5. korpusa Armije BiH i posebno protiv 505. bužimske brigade, koja je bila udarna pesnica 5. korpusa. Operaciju je lično vodio general VRS Ratko Mladić. Navodi iz zarobljenih vojnih dokumenata generala VRS Ratka Mladića govore o probijanju linija 5. korpusa i slomu 505. bužimske viteške brigade. Glavni napadi VRS su uslijedili u ranim jutarnjim satima 4. septembra 1994. godine na pravcu Sip-Radoč. Peti korpus Armije RBIH je pojačao svoju odbranu na pravcu Sip-Radoč, zatim je uslijedio silovit napad VRS sa svim raspoloživim sredstvima na prve linije odbrane 505. bužimske brigade, međutim 505. bužimska brigada nije popuštala uprkos silovitim napadima VRS. Komandant 505. bužimske brigade Izet Nanić je odlučio da se izvrši kontra-napad 6. septembra taktikom iznenadnog napada. Ovaj napad je izveden tako što su snage 505. bužimske brigade tajno prošle kroz linije 1. krajiškog korpusa VRS i uspješno sproveli kontra-napad. Zaustavljena je operacija VRS Breza 94, 5. korpus je zarobio jedan tenk T-55, a jedan uništio. 5. korpus je također, zarobio velike količine topova, minobacača, vojne opreme, municije, zarobljen je i džip Ratka Mladića u kojem su pronađeni vojni dokumenti operacije “Breza 94”. U ovoj operaciji je lično učestvovao general VRS Ratko Mladić gdje je bio ranjen od strane pripadnika 505. bužimske brigade.
U kategoriji “Na današnji dan” objavljujemo najznačajnije datume iz historije BiH.
(Mostarski.ba)
