Categories: Na današnji dan|Published On: 6/4/2024|

Na današnji dan 6. 4.

1915. – Umro Musa Ćazim Ćatić, bošnjački pjesnik. Rođen u Odžaku gdje je pohađao mekteb i osnovnu školu, a nakon očeve smrti i majčine preudaje seli se u Tešanj, uči brijački zanat, upisuje se u medresu i uči kod tešanjskog muftije Mesud efendije Smajlbegovića turski, arapski i perzijski jezik. Upisuje Pravni fakultet, druži se s Matošem i Tinom i 1910. godine vraća se u Bosnu, gdje u više mjesta (Bijeljina, Tešanj, Sarajevo) službuje da bi napokon preuzeo časopis Biser u Mostaru i sav se posvetio spisateljskom radu: piše pjesme, eseje, kritike, prevodi brojne studije i knjige, za Kalajdžićevu Muslimansku biblioteku. Razbolio se od tuberkuloze, pa je poslije kratkog liječenja vraćen u Tešanj gdje umire. Na njegovom mezaru u Tešnju stoji isklesano: “Ovdje leži pjesnik odličnoga dara, koji nije tražio časti ni šićara, već boemski živio i čuvenstveno pjevo, dok ga smrt ne doprati do ovog mezara.”

1941. – Njemačke snage Wermachta bombarduju Sarajevo, Beograd i Zagreb, te time objavljuju rat kraljevini Jugoslaviji. Njemačka avijacija je bombardovala jugoslovenske aerodrome kod Skoplja, Kumanova, Niša, Zagreba, Brežica i Ljubljane. Italijanska avijacija je sa baza u Italiji i Albaniji napala aerodrome, pristaništa i pomorske baze na tlu Crne Gore, Hercegovine, Dalmacije, Bosne i Slovenije. Njemci su sa aerodroma u Mađarskoj, Rumuniji i Austriji izveli teroristički napad na Beograd, koji je 3. aprila bio proglašen za nebranjen grad. Napadi na Beograd ponovljeni su još tri puta 6. aprila, u noći 6/7. aprila i sljedećeg dana, 7. aprila.

1945. – Dan oslobođenja Sarajeva od fašističke okupacije. Nakon žestokih borbi 6. aprila 1945. godine slomljen je otpor Nijemaca i pripadnika NDH i Sarajevo je oslobođeno. Do kraja ove akcije, 10. aprila oslobođeni su i Visoko, Kakanj te Busovača. U antifašističkoj borbi od 1941 do 1945. godine, 10.961 građana Sarajeva dalo je svoje živote. Stradalo je 412 Bošnjaka-muslimana, 106 Hrvata, 7.092 Jevreja, 1427 Srba, te 16 Crnogoraca, jedan Makedonac, pet Slovenaca i 12 ostalih.

1945. – Godišnjica smrti Vladimira Perića – Valtera. Valter je još za života postao legenda, kao jedan od najiskusnijih i najhrabrijih obavještajaca narodnooslobodilačkog rata. Gotovo do kraja rata, do 6. aprila 1945. godine, stajao je na čelu svih akcija ilegalne organizacije u Sarajevu. Poginuo je u završnim borbama za oslobođenje grada. Valter je s grupom boraca čuvao električnu centralu koju su ustaše htjele da unište prilikom povlačenja. U ovim borbama, minobacačka granata prekinula je životni put Vladimira Perića. Ostala je legenda o neustrašivom i odvažnom obavještajcu Valteru.

1967. – Održan prvi festival “Vaš šlager sezone”. u dvorani “Đuro Đaković”, danas Bosanski kulturni centar, održan je prvi festival “Vaš šlager sezone”. Idejni tvorac festivala bio je producent i kompozitor Esad Arnautalić, a pokretač tadašnja Televizija Sarajevo. Televizija Sarajevo tada još nije imala vlastite kamere i reportažna kola, pa se snimak emitirao naknadno iz zagrebačkog televizijskog studija. Pobjednik prvog šlagera bio je, tada mladi 18-godišnji, Kemal Monteno sa svojom kompozicijom “Lidija”. Ovom pobjedom Monteno na velika vrata ulazi na jugoslavensku pop scenu.

1969. – Rođen Suvad Katana, fudbaler, igrač zadnje linije, igrao je za Željezničar, debitantski nastup za reprezentaciju imao je u prvoj zvaničnoj utakmici protiv Albanije. Umro je 8. januara 2005. u Sarajevu, od posljedica srčanog udara u 36. godini života. Živio je sa ženom i dvoje djece, a prema riječima njegove žene neostvarena želja mu je bila da trenira djecu na Grbavici.

1975. – Otvorena je Robna kuća Sarajka. Pravo ime ovog objekta bilo je Unima. Izgrađena je po projektu arhitekte Zarahovića. Ovaj socijalistički plavi mastodont, više od tri decenije bio je svojevrstan reper i simbol Sarajeva. Robna kuća je radila sve do rata, kada je 1992. godine u potpunosti izgorila. Ono što je ostalo nakon agresije je prodano i na istom mjestu sagrađen je novi šoping centar “BBI Centar”. Koji je otvoren na isti dan kao i Sarajka, 6. aprila 2009. godine.

1985.  6. aprila 1985. godine, dogodila se najvećih tragedija u novijoj hercegovačkoj historiji.

Čak 36 života ugašeno je pri slijetanju autobusa s ceste u Jablaničko jezero u Papraskom, u blizini restorana Bagrem, pokraj magistralne ceste Sarajevo – Mostar.

Nesretnih 35 radnika mostarskog Javnog poduzeća Parkovi, starosti od 20 do 50 godina, iza kojih je ostalo više od 80 maloljetne djece, utopilo se, a tom prilikom smrtno je stradao i jedan električar koji je u to vrijeme radio na stupu pored jezera.

Dva dana poslije je za njih 26 organiziran zajednički ispraćaj ispred bivše robne kuće HIT, kome je prisustvovalo više od 30.000 građana, a potom su svi pokopani u svojim mjesnim grobljima.

Sedmero ih je preživjelo.

Epilog ove tragedije je bila osuda vozača kamiona Srećka Miličevića koji je pri vožnji od 52 km na sat izgubio nadzor nad kamionom na skliskoj cesti te udario u autobus pun radnika, koji se kretao brzinom od 60 km na sat, pa je zbog ove nesreće i još jedne prethodne u Sarajevu, gdje je poginula jedna osoba, dobio šest godina zatvora.

 

1987. – Rođen Borki Predojević, bosanskohercegovački šahovski velemajstor. Predojević je počeo igrati šah sa osam godina, a njegovi najveći uspjesi u juniorskoj konkurenciji je osvajanje Evropskog juniorskog prvenstva 1999. godine u Grčkoj u kategoriji do 12 godina, prvo mjesto na Evropskom prvenstvu 2001. u kategoriji do 14 godina i titula svjetskog prvaka 2003. u kategoriji do 16 godina. Od 2003. godine je međunarodni majstor, a velemajstor od 2005. Za reprezentaciju Bosne i Hercegovine nastupao je na šahovskim olimpijadama od 2004, do 2010.

1992. – 47 godina nakon oslobođenja grada, Sarajevo je započelo još jednu bitku. Od početka agresije i opsade, pa do 31. jula 1995. u Sarajevu je ubijeno, umrlo od gladi, hladnoće i nestalo 11.541 civila, od kojih 1.598 djece. Također, treba napomenuti i da je 6. aprila 1992. godine, tadašnja Evropska zajednica priznala Republiku Bosnu i Hercegovinu kao nezavisnu državu. Nažalost, dok se zastava sa Ljiljanima vijorila ispred zgrade UN-a u New Yorku, srpski agresori granatirali su stari dio grada i otpočeli najdužu blokadu jednog grada u historiji ratovanja, Olimpijskog grada Sarajeva.

2001. – SFOR i MUP Federacije BiH izveli akciju u osam ekspozitura i sjedištu Hercegovačke banke u Mostaru kako bi bila uspostavljena međunarodna uprava nad ovom institucijom, prema Odluci visokog predstavnika za BiH. U sukobima između pripadnika SFOR-a i hrvatskih demonstranata lakše povrijeđeno 18 vojnika međunarodnih mirovnih snaga u BiH.

U kategoriji “Na današnji dan” objavljujemo najznačajnije datume iz hsitorije BiH.

(Mostarski.ba/Historija.ba)

Related Posts