Napadi, izbori, podjele: Ko ugrožava mostarske Srbe

Nakon učestalih napada navijačkih skupina u Mostaru, čije su žrtve bila i djeca srpskih povratnika u naselju Baćevići, ponovo je aktuelizirano pitanje položaja i prava mostarskih Srba. Prema popisu iz 1991. godine Srba u Mostaru je bilo 23.846 ili 18,83, dok je na popisu 2013. godine bilo 4.421 ili 4,2 posto.

Statut Grada Mostara garantuje najmanje četiri mjesta u Gradskom vijeću za Srbe i upravo zbog toga veće stranke i koalicije na svojim listama imaju kandidate srpske nacionalnosti da bi privukli glasače iz srpske zajednice, piše portal Al Jazeera.

Nekad elita, danas manjina

Prošli lokalni izbori u Mostaru su bili historijski jer su se desili nakon dva ciklusa pauze zbog blokade grada. Ova izborna godina u Mostaru je mnogo relaksiranija, ali učestali napadi nasilnih grupa koji se dovode u vezu s navijačima Zrinjskog su podgrijali atmosferu i pobudili neugodna ratna i poratna sjećanja.

Jedan od napada se desio i u srpskom povratničkom naselju Baćevići koje se nalazi u zapadnom dijelu grada. S obzirom na podjele među mostarskim Srbima takve su i njihove percepcije i reakcije na ovaj i slične događaje.

Od četiri srpska vijećnika u aktuelnom sazivu Gradskog vijeća, dvoje su članovi HDZ BiH, jedan je član Koalicija zajedničke srpske liste “Ostajte ovdje – Zajedno za naš Mostar” koju kontroliše SNSD, a četvrta vijećnica je ušla u vijeće kao nestranačka kandidatkinja Koalicije za Mostar.

Predsjednik Kluba Srba i podpredsjednik Gradskog vijeća doktor Velibor Milivojević, inače direktor bolnice u Nevesinju, nije bio raspoložen da odgovori na naša pitanja. U razgovoru s ostalim sagovornicima saznali smo da on rijetko istupa u javnosti i to uglavnom bude za stranačke medije.

Za razliku od prošlih izbora ovaj put mostarske Srbe direktno predstavlja SNSD koji ima tradicionalno dobre odnose s HDZ BiH. Ta stranka se nije prijavila na sva izborna područja Grada.

Al Jazeera je kontaktirala više osoba iz NVO sektora koji okupljaju i predstavljaju mostarske Srbe, ali nisu htjeli dati izjavu jer smatraju da je ova priča duboko ispolitizirana.

Iz Al Jazeere su kontaktirali i drugog vijećnika srpske nacionalnosti koji je član HDZ-a BiH, Vladimira Čabrilu, ali on nije odgovorio na pitanja.

Grad Mostar nema registar srušenih kuća i stanova

Grad Mostar ne raspolaže podacima o broju ruševnih, neuseljivih ili poluuseljivih kuća i stanova. To je bilo pitanje i na Gradskom vijeću ali bez uspjeha.

Ključno pitanje koje se postavlja pred svake izbore kako u Mostaru, tako i u Hercegovačko-neretvanskom kantonu jest koji način je najbolji za ostvarivanje interesa srpske zajednice. Da li su to nacionalne stranke, koalicije, građanske partije ili nezavisni kandidati.

“Za razliku od stanja prije rata Srbi su manjina u Mostaru jer ih trenutno ima nepune 3 000. Moje lično mišljenje, koje nema nikakve političke pozadine, jeste da Srbi samostalno, da li kroz jednu partiju ili koaliciju nekoliko srpskih partija ne mogu mnogo učiniti na političkom polju. Znači, može proći jedan ili dva člana ako su jedinstveni, a nisu. Po meni isključivo je način politički dogovor, odnosno koalicija, sa strankama koje dominiraju u Mostaru. Po mom sudu, najkvalitetniji feedback za srpsku populaciju bi bila koalicija sa probosanskim strankama. Koja? To moraju odrediti predstavnici srpskih stranaka”, smatra Nataša Jekić iz Koalicije za Mostar.

Na ovim izborima u Mostaru imamo tri koalicije koje za sebe kažu da su probosanskohercegovačke i koje na svojim listama imaju kandidate Srbe.

“Ja lično, kao Nataša, kao neko ko je Srpkinja, jedan mandat sam završila u Koaliciji za Mostar. Ponovo bih isto, ne jednom nego deset puta, jer za sve one aktivnosti koje sam osmislila, imala sam potpunu podršku svojih kolega.”

Kad su u pitanju podjele unutar srpskog naroda, prema mišljenju vijećnice Jekić, one dolaze izvan Mostara. Druga razlika jest između onih Srba koji su izbjegli i onih koji su ostali u istočnom Mostaru.

“Srbi koji su živjeli u gradu imaju sasvim drugu percepciju grada Mostara i politike nego ljudi koji žive u selima oko Mostara. U toku ratnih dejstava oni su svi otišli, da li u drugi entitet, ili prema Republici Srbiji, ili u Evropu, dok mostarski Srbi dobrim dijelom su ostali u gradu i proživjeli su golgotu sa svojim komšijama. Mi ne percipiramo Mostar, Bosnu i Hercegovinu na isti način. Živjeti u svom gradu i preživjeti sve ono što su proživjele vaše komšije nije isto kao živjeti u drugoj zemlji ili drugom entitetu. Svi mi imamo svoje istine i svoje strane priče”, ističe Jekić.

Kao član Komisije za raseljene i izbjegla lica Jekić je bila dio inicijative za izdvajanje budžetskih sredstva za povratak.

“Grad Mostar, poslije rata, do ovog mandata, ništa nije poduzeo po pitanju povratničke populacije. Kroz Komisiju za raseljena i izbjegla lica, sa ostalim kolegama, uspjeli smo osigurati sredstva jedne godine 60.000, a druge 90.000 KM. Nažalost iz Baćevića nije se niko prijavio”, ističe Jekić.

Vijećnica Jekić je spriječila da manifestacija Zimski grad, koja je u praksi transformisana u Advent, bude jedini vjerski program na budžetu. Nakon njene reakcije programi vezani za ramazan, Bajram i pravoslavni Božić su ušli na gradski budžet.

Ostatak teksta možete pročitati na portalu Al Jazeere.