Nasiha Kapidžić-Hadžić: Pjesnikinja blagosti i cvijeća

Piše: Indira Pindžo

Iako već 26 godina nije s nama, njene pjesme su itekako žive, uglavnom ih je posvetila rodnoj Banjoj Luci, a zbirku pjesama ‘Kad si bila mala’ svojoj kćerki Aidi. Čuveni jugoslavenski kompozitor Julio Marić, komponirajući Nasihinu pjesmu ‘Lete, lete laste’, promijenio je stih ‘Idica raste’ u ‘Gigica raste’, a na Nasihin upit zašto je to uradio, odgovorio je: ‘Šta ima veze, tvoja kćerka (Idica) je već velika, a moja (Gigica) je još mala’

Kad nam dođeš u grad od lišća

da budeš najdraži gost,

vidjećeš kako obale travne

na ruci drže most

Ovi stihovi pjesme „Vezeni most“, uklesani u spomen-ploču, dočekat će vas pri ulasku u rodnu kuću pjesnikinje cvijeća, trave i rijeka Nasihe Kapidžić-Hadžić, koja se nalazi u jednoj od najljepših banjalučkih aleja u naselju Obilićevo, „gradu od lišća“ pored Vrbasa. Godine 2006., ova kuća, izgrađena krajem 18. ili početkom 19. vijeka, a koju je Nasihin otac kupio 1920. godine od Muhamed-bega Kulenovića, proglašena je nacionalnim spomenikom. Svake godine, u julu, u Nasihinoj rodnoj kući i bašti, u sklopu manifestacije „Dani banjalučke dijaspore“, održavaju se književni susreti „Vezeni mostovi“, nazvani po jednoj od njenih najljepših pjesama.

Uz stihove najveće bosanskohercegovačke spisateljice dječije poezije, proze i drame Nasihe Kapidžić-Hadžić smo odrastali, divili se blagosti, ljepoti i šarenilu koje su dočaravali, budeći u nama najljepša dječija maštanja i snove. Imala je veliki dar da ispiše čaroliju od dječijih želja i nadanja, igrajući se i uživajući u nizanju stihova u kojima i danas uživaju najmlađe generacije. Njena inspiracija, kako je često sama kazivala, bio je začuđeni dječiji pogled kada ugleda nešto novo.

Nasihina brilijantna djela objavljena su u mnogim bosanskohercegovačkim i inozemnim antologijama, zastupljena u čitankama, školskoj lektiri, prevođena na druge jezike, izvođena u pozorištu…

Život s knjigama
Pjesnikinja Kapidžić-Hadžić rođena je 1931. godine u Banjoj Luci, gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju, a studij književnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Radila je kao profesorica u Banjalučkoj gimnaziji, a potom kao urednica u Obrazovnom i Dječijem programu Radio Sarajeva, te urednica biblioteke “Lastavica” i drugih edicija za djecu i omladinu u Izdavačkoj kući “Veselin Masleša” u Sarajevu.

Objavila je, između ostalih, knjige “Maskenbal u šumi”, “Vezeni most”, “Skrivena priča”, “Kad si bila mala”, “Od tvog grada do mog grada”, „Glas djetinjstva“, „Liliput“…

Za svoje stvaralaštvo dobila je brojne nagrade, među kojima Dvadesetsedmojulsku nagradu, Šestoaprilsku nagradu grada Sarajeva, Nagradu “Veselin Masleša” grada Banje Luke i dvije godišnje nagrade Izdavačke kuće “Svjetlost”.

Pjesma iz jednog daha
Ali-efendija Kapidžić, Nasihin otac, bio je viši vojni imam u vojsci Kraljevine Jugoslavije, te početkom Drugog svjetskog rata prvi potpisnik čuvene Rezolucije banjalučkih muslimana protiv progona Srba i Jevreja od vlasti NDH.

Nasiha je odrastala u brojnoj porodici, među desetero braće i sestara, a najmlađa sestra Sabiha – Beba, likovna umjetnica, živi i danas u njihovoj rodnoj kući u Banjoj Luci.

– Svi smo, od desetero djece, 20 unuka, 40 praunuka, uglavnom visokoobrazovani. Ima nas u cijelom svijetu, od Kine, Pakistana, Saudijske Arabije, Švedske, Njemačke, Italije… i svi smo se posvetili nauci. A to je sve zahvaljujući našem ocu koji je bio i svjetski i vjerski. Knjiga nam je bila najvažnija – kazala je Sabiha, dodajući da se Nasiha svojim talentom za pisanje izdvajala od malih nogu.

– Ona je od osnovne škole pisala, imala je urođeni talent, a nikad nije pjesmu dograđivala, iz jednog daha ju je pisala. U školi je uvijek dominirala, bila je jako duhovita, a profesori su je obožavali.

Kompletan tekst je na linku