Upoznajmo BiH/Općina Tešanj

Tešanj je naseljeno mjesto i centar istoimene općine u Bosni i Hercegovini. Općina Tešanj nalazi se na razmeđu srednje i sjeveroistočne Bosne i Hercegovine, a graniči sa općinama Teslić, Stanari, Doboj, Doboj Jug, Usora i Maglaj. Područje općine iznosi 155,9 km.
Tešanj leži među brdima uz rječicu Tešanjku, na 230 metara nadmorske visine.

Tešanjski kraj je u svijetu poznat po izvorima najkvalitetnijih mineralnih voda od kojih skoro sve nose najveća svjetska priznanja za kvalitet. Upravo zbog toga je Turističko – rekreaciona zona Kiseljak, zdravstveno – gastronomski sigurno izuzetno zanimljiva destinacija za sve one koji cijene izvorno – prirodne vrijednosti.

Pored prirodnih ljepota Tešanj ima bogatu kulturno-historijsku prošlost. Tešanj u svom gradskom jezgru baštini niz kulturno – historijskih spomenika.

Historija

Pod današnjim se imenom Tešanj prvi put spominje 1461. godine u Povelji kojom kralj Stjepan Tomašević svome stricu Radivoju Krstiću uz ostalo daruje “i na Usori grad Tešanj”. Između 1463. i 1521. godine Tešanj je prelazio čas pod tursku, čas pod ugarsku vlast, a u vremenu od oko trinaest godina (1463-1476) Tešanj je bio centar Kraljevstva bosanskog i centar vojvode Radivoja Kotromanića, člana bosanske kraljevske loze.
Kraljevstvo bosansko je tampon-država koju su uspostavili i potom dokinuli Turci. Tešanj će zatim biti centar nahije, a kasnije i kadiluka kojeg su činili tešanjska, maglajska i dobojska kapetanija, te varošica Novi Šeher. Kako je granica Otomanskog Carstva pomjerana daleko na sjever, Tešanj je mogao živjeti i razvijati se u miru.

Na lijevoj strani rijeke Usore, na obroncima planina Dubrava i Borja, osnovan je 1531. godine Gazi Husrev-begov vakuf, sa selima Omanjska i Kuzmadanje (Komušina i Planje), a cehaja tog vakufa postao je Gazi Ferhad-beg, sin Iskenderov, sestrić sultana Sulejmana Veličanstvenog, koji je osnovao svoj vakuf na desnoj strani Usore. I taj Ferhad-beg, koji se prvi put u historijskim dokumentima spominje kao učesnik Mohačke bitke (1526), zapravo je najznačajnija ličnost za rani razvitak Tešnja. On je graditelj glavne tešanjske džamije (Čaršijska ili Ferhadija) koju je, kako stoji u vakufnami, sagradio “za Božije robove koji obavljaju namaz nakon idolopoklonstva”. Još je 1557. godine uvakufio mekteb (osnovna škola) i medresu (srednja škola), han, trideset i dva dućana, mlinove, ćiftluke (feudalni posjed) Jablanica i Caglići (danas sela), ogromnu svotu novca.

Ferhad-beg je umro 1568. godine i sahranjen je pred svojom džamijom u Tešnju. Epitaf na njegovu nišanu najstariji je islamski natpis u ovom kraju.

Tešanj će u Austrijske ruke pasti 4. septembra 1878. godine.Tada je već bio skršen otpor okupaciji Bosne i situacija je išla ka smirivanju. Na ovim prostorima počinje gradnja. Grade se putevi, zgrade za javni život (zgrada današnje općine), otvaraju se škole, apoteke i bolnice. Tešanj će dobiti svoj prvi hotel. Austro-ugarska u Tešnju zatiče i tri medrese.

Tešanj doživljava nagli privredni razvoj. Otvoreno je nekoliko banaka i one kreditiraju zanatstvo i trgovinu. Tako se nastavlja tradicija bankarstva započeta još 1630 godine. Razvoj bankarstva u Tešnju uticaće na razvoj ove oblasti u cijeloj Bosni i Hercegovini.
Prestankom Austro-ugarske vlasti Tešanj će ući u sastav novoformirane države SHS i tada počinje stagnacija u njegovom razvoju. To se teško podnosi i stanovništvo počinje da se raseljava. Odlazi u okolna mjesta sa jačim komunikacijskim vezama, u Teslić i Doboj. Ukida se tešanjski srez i funkcija ove administrativne jedinice slabi.

U vrijeme kada funkcije grada slabe dolazi i vrijeme Drugog svjetskog rata. U narodnooslobodilačkom pokretu – borbi protiv okupacije tešanjsko područje dalo je 2.800 boraca od kojih je 380 poginulo.

Počinje reorganizacija sreskih odbora. Dolazi do preporoda. Jača perspektiva razvoja komune. Uspostavlja se motorna, drvna i tekstilna industrija.

Pojačava se urbanizacija prostora, pa će Tešanj krajem 70-tih godina naglo krenuti u svom razvoju. Uz privredne subjekte počinje gradnja komunikacija, institucija zdravstva i obrazovanja.

Nacionalni spomenici

Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Tešanj se nalaze sljedeći spomenici:

“Čaršijska (Gazi Ferhad-begova) džamija” (graditeljska cjelina),

“Eminagića konak” (historijska građevina),

“Crkva svetog Petra i Pavla u Tešnju” (historijska građevina),

“Stari grad Tešanj” (graditeljska cjelina),

“Zgrada Muftijinog konaka” (historijski spomenik).

Gazi Ferhad-begova džamija u Tešnju

Gazi Ferhad-begova džamija, ili Čaršijska džamija (Ferhadija), nalazi se u centru Tešnja, Bosna i Hercegovina. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 16. do 22. januara 2007. godine, donijela je oduku: Čaršijska (Gazi Ferhad-begova) džamija u Tešnju proglašava se za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Nacionalni spomenik se sastoji od: džamije, Ferhad-begovog turbeta, bunara i harema.

U Bosni i Hercegovini postoje ukupno četiri potkupolne džamije koje se prema imenu njihovog osnivača, nazivaju Ferhadijom. To su džamije u Banjaluci, Sarajevu, Žepču i Tešnju.

Za približno datiranje gradnje tešanjske džamije, služi natpis na sarkofagu njenog osnivača Ferhada, sina Skenderova, na kojem je ispisan datum njegove smrti – 29. 1. 1568. Nakon Mohačke bitke iz 1526. godine, Ferhad-beg je od 1526. godine bio sahibija grada Tešnja. Tom prilikom utemeljio je svoj vlastiti vakuf smješten na desnoj obali rijeke Usore u koji je uvakufio: džamiju, medresu, karavan-saraj i 32 dućana, dva vrta i kuću. O tome svjedoči prepis njegove vakufname. U svojoj dugoj historiji džamija je više puta stradala, a zna se da je zapaljena prilikom pohoda Eugena Savojskog 1697. godine.

Na osnovu teksta koji se nalazi iznad ulaznih vrata, obnovljena je 1882.-83 godine.
U haremu džamije nalazi se Ferhadovo turbe. Spomenik sa sarkofagom izgrađen je od precizno klesanih kamenih ploča.  Sve četiri bočne strane bogato su dekorisane motivima kružnica unutar kojih su uklesane rozete, Sulejmanov muhur i niz ispresijecanih kružnica. Ove dekoracije raspoređene su tako da se na užim stranama sarkofaga nalazi po jedan, a na dužim stranama sarkofaga po dva ornamenta. Uzglavni nišan napravljen je od mermera sa turbanom u gužve i prevojem preko turbana. Nišan ima kvadratnu osnovu dimenzija 13 x 13 cm, a njegova visina iznosi 1,50 metara.

Na nišanu je uklesan natpis na arapskom jeziku koji je smješten u dvanaest pravougaonih polja sa sve četiri strane. Natpis glasi: „Umrli i upokojeni …(oštećeno) kojemu je potrebna božija milost…(oštećeno) Ferhad, sin Skenderov, umro 29. časnog mjeseca redžeba godine 975“ (1568).

Eminagića konak, historijska građevina

Eminagića konak u Tešnju predstavlja jedan od najstarijih a ujedno i najljepših objekata stambene arhitekture na području općine Tešanj. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika na sjednici održanoj od 27. juna do 2. jula 2005. godine u Istanbulu donijelo je odluku: historijska građevina – Eminagića konak u Tešnju proglašava se za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo (predsjedavajuća) i Tina Wik.
Objekt Eminagića konaka se nalazi u centru grada, u neposrednoj blizini tešanjske čaršije.
Prema načinu zidanja, vrsti i kvaliteti vezivnog sredstva, odnosno ostaloga upotrebljenog građevinskog materijala, kao i načinu obrade pojedinih konstruktivnih elemenata, pretpostavlja se da je konak nastao u prvoj polovini XIX vijeka. Na prvom geodetskom snimku Tešnja iz 1882. godine, nalazi se ucrtan i ovaj objekt. Konak je turska riječ koja označava kuću za stanovanje, a u nekim slučajevima može se odnositi i na objekte visokih državnih službenika. Eminagića konak službeno je napušten prije 1980. godine.

Obnovljeni Eminagića konak u Tešnju svečano je otvoren 2011. god. nakon dvogodišnje obnove.

Prizemni dio kuće je bio funkcionalan i prilagođen svakodnevnim potrebama. Sprat je imao rezidencijalnu svrhu i znatno je luksuznije izgrađen i opremljen. Svaka prostorija u konaku je imala svoju namjenu. Neke prostorije su bile krajnje svrsishodne i funkcionalne, dok su neke bile oličenje komfora i bogatstva, specifične za tadašnje begovske porodice i kulturu življenja. Jedna od soba s elementima komfora je tzv. begova soba. U njoj je sačuvano šiše s rozetom. Pored ove sobe, na spratu konaka još se nalaze divanhana, četiri sobe, mali dimaluk, dva hodnika i abdesthana.

Crkva svetog Petra i Pavla u Tešnju, historijska građevina

Crkva svetog Petra i Pavla u Tešnju katolička je crkva u Vrhbosanskoj nadbiskupiji, općina Tešanj, Bosna i Hercegovina.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 1. do 3. februara 2016. godine, donijela je odluku: Historijska građevina – Katolička crkva sv. Petra i Pavla u Tešnju proglašava se za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.
Katolička crkva sv. Petra i Pavla u Tešnju nalazi se na lokalitetu Zvečaj, u podgrađu tešanjskog starog grada, udaljena oko 200 metara istočno od centralne gradske zone.
Za vrijeme boravka u BiH (1884–1921), na osnovu sačuvane arhivske građe u Nadbiskupskom arhivu u Sarajevu, arhitekta Josip Vancaš je projektirao, gradio ili dograđivao oko 70 crkava u duhu historicizma, primjenjujući široku lepezu stilova: neogotiku, neorenesansu, neoromaniku, neobarok ili kombinaciju ovih stilova. Godine 1910. projektovao je i crkvu sv. Petra i Pavla u Tešnju.

Djelomično obnovljena je 1973. godine, a u periodu 1998–2002. godine je izvršena njena detaljna obnova.

Stari grad Tešanj, graditeljska cjelina

Tešanjska tvrđava je srednjovjekovna i osmanska tvrđava na području općine Tešanj.
Stari grad je sagrađen u centru Tešnja, na jednom strmom i stjenovitom brijegu, uz rijeku Tešanjku.
Na ovom mjestu Iliri su imali svoju tvrđavu, koju su porušili Rimljani i izgradili svoj refugijum. Dolaskom Slavena na prostor Balkana, tešanjska tvrđava je ponovo razrušena, i tek u kasnom srednjem vijeku sagrađen je oblasni dvor vlastelinske porodice Zlatonosovići. Nije poznato ko je osnovao grad.

Prvi put spominje se 23. marta 1461. godine u jednom pismu  pape Pija II koje se nalazi u Vatikanskom arhivu. Iste godine u povelji kralj Stjepan Tomašević poklanja Tešanj, kao krunsko dobro, svome stricu Radivoju. Mađarska vojska, nakon upada Osmanlija  1520. godine, u bijegu zapalila je i porušila grad. Krajem 17. vijeka imao je veoma važnu ulogu pa je tada renoviran i savremeno utvrđen. Početkom 18. vijeka za vrijeme sultana Mustafe (od 1695. do 1703. godine) izgrađen je novi, donji dio grada. Tvrđava je napuštena 1840. godine. U Drugom svjetskom ratu Nijemci su koristili tvrđavu kao bunker.
Tehnika zidanja koja je primijenjena pri gradnji tešanjske tvrđave zajednička je za sve srednjevjekovne bosanske gradove. Koristila se kamena oplata u koju se sipala kaša od lomljenog kamena i krečnog maltera. Zid je debel 2.40 m, od toga. Visina obimnih zidova je od 2 do 10 m. Bilo je nekoliko kula, građenih u različitim periodima. Ispred kula prokopan je jarak, koji je pred kapijom bio premošten drvenim mostom.

Osmanlije su 1520. godine zatekle spaljen i porušen grad i takvog su ga držale sve do 17. vijeka. Tada je tvrđava renovirana i prilagođena za savremeniji način borbe, a novi, dograđeni dio, dao je gradu sasvim novu fizionomiju. Osmanlije su prvo izgradile iz temelja Krnju kulu na mjestu nekadašnje donžon kule, zatim cisternu za 70.000 l vode. Iznad cisterne bio je prostor za djelovanje manjih topova kroz pet otvora u zidu kule. Pristup je omogućen preko debelog zida i male četvrtaste kule na koju se penjalo kamenim stepeništem iz dvorišta. Izgrađena su po dva bunkera pokrivena bačvastim svodom.

Kasnije je izgrađena Dizdareva kula, zaštitni zid dug 90 metara, sagrađena je tabija, u osnovi nepravilni krug, prečnika 23 m. Kroz sredinu tabije je bio prokopan tunel, a desno i lijevo od njega kazamati.

Ispod tvrđave, krajem 17. ili početkom 18. vijeka sagrađena je sahat-kula.

Tvrđava leži na nadmorskoj visini od 305 m. Ukupna površina iznosi 5600 m2, a obim 390 m. Dužina je 120 m, a najveća širina 80 m. Tešanjska tvrđava je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.

Sahat kula Tešanj

Tešanjska sahat-kula je izgrađena u 17. vijeku u Tešnju i na privremenoj je listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Nastala je u vrijeme kada se tešanjska čaršija počela intenzivno razvijati.

Visoka je 18,5 m i poklon je Fehim-bega Smailbegovića.

Sahat je ranije pokazivao vrijeme a la turca, a današnji sahat, koji pokazuje srednjoevropsko vrijeme, donesen je iz Beča 1890. Od ukupno 21 sahat-kule koje su sagrađene u Bosni i Hercegovini Tešanjska sahat-kula spada u 4 koje i danas rade.

Privreda

Općina Tešanj ima jako povoljan ekonomsko-geografski položaj, iako ne obiluje većim prirodnim bogatstvima šuma, rudnih nalazišta. U privrednom pogledu ovo područje zauzima značajno mjesto u razvoju privrede cijele Bosne i Hercegovine.
Privreda općine Tešanj svoje korijene pronalazi u XVI vijeku kada je naša zajednica bila prepoznatljiva po razvoju zanatstva, a nešto kasnije dolazi i do pojave bankarstva na našim prostorima.

Počeci moderne industrijalizacije na prostoru općine Tešanj vežu se za 50-te godine XX vijeka i pojavu industrijskog sistema Pobjeda, Tešanj. Ova činjenica u dobroj mjeri odredit će dalji privredni razvoj općine Tešanj na putu ka proizvodnji dijelova za automobilsku industriju. Afirmacija autoindustrije nastupa 70-tih godina sa počecima proizvodnje filtera. Period 1996.  obilježen je naglim razvojem u oblasti metaloprerade. Proizvodi iz metaloprerađivačkog sektora se izvoze na tržišta više od 50 država. To je lokomotiva lokalne privrede i kičma lokalnog ekonomskog razvoja u Tešnju.

Uporedo sa razvojem proizvodnje automobilske industrije razvija se tekstilna i industrija obuće.

Drvoprerada i proizvodnja namještaj, čiji proizvodi su prepoznatljivi širom svijeta od Holandije preko SAD-a, potom UAE do Južne Koreje važan su dio privrede općine Tešanj.

Nagli razvoj prehrambene industrije i proizvodnje napitaka pozicioniran je kao „netradicionalna privredna grana“, koja veoma brzo postaje lider u proizvodnji konditorskih proizvoda.

Sektor usluga i trgovine je izuzetno razvijen.

Prema posljednjim podacima na području općine posluje 2421 poslovni subjekat (950 firmi, 493 jedinica u sastavu, 978 obrt) od kojih više od 20 su direktne strane investicije koje dolaze iz: Njemačke, Nizozemske, Slovenije, Italije i drugih država. Izvoz više od 300 proizvoda pronalazi kupce na tržištima više od 60 različitih država na 6 kontinenata.

(Mostarski.ba, Općina Tešanj, visitmycountry, biznis.info)