Nekoliko hiljada vjernika klanjalo dženazu namaz žrtvama zločina počinjenog u Žuljima

Nekoliko hiljada vjernika iz svih gradova Hercegovine danas je u Žuljima kod Mostara klanjalo kolektivnu dženazu za deset žrtava koje su srpske snage zarobile i ubile 13. i 14. juna 1992. godine u selima Vranjevići i Žulja.

Sprovod Mirku Puljiću kojeg su srpske snage također zarobile i ubile u Vranjevićima 13. juna 1992. godine, održan je na groblju u Rodoču.

Dženaza-namaz klanjana je za devet ubijenih osoba iz Žulja i jednu iz Vranjevića. Na novoformiranom šehidskom mezarju ukopani su pronađeni i identifikovani fragmenti tijela: Mehe (Alija) Ćatić, Mehe (Mujo) Ćatić, Ibre (Juso) Ćatić, Ibre (Mujo) Pirušić, Muje (Smail) Zolj, Salke (Alija) Ćatić, Smaje (Mustafa) Ćatić, Rame (Selima) Mravić i Šaćira (Jusufa) Mravić, dok će posmrtni ostaci Hakije (Salko) Bašića biti ukopani u Vranjevićima.

Dženazu namaz, u svojstvu izaslanika reisul-uleme Islamske zajednice u BiH Husein-ef. Kavazovića, predvodio je mostarski muftija dr. Salem-ef. Dedović.

Uz podsjećanje da je trideset i četvero nevinih – muškaraca, žena, djece i staraca – odvedeno i ubijeno 14. juna 1992. godine, muftija je kazao kako to zlo nije došlo samo od sebe, već je bilo planski pripremljeno u okviru jedne opasne ideologije, osmišljene u akademskim krugovima, a koja je kasnije njegovana kroz obrazovne procese i mitološke programe.

“Mještani džemata Žulja doživjeli su strašnu patnju i stradanje. Na njih se brutalno sručio ideološki narativ o nužnosti uništenja onoga “drugoga” – muslimanske vjere i bošnjačke nacije, jer je taj “drugi” kroz mitove dehumaniziran, oduzeto mu je pravo da postoji, označen je opasnošću, a izvršiti zločin nad njim predstavljeno je kao sveta dužnost u ime srpstva i svetosavlja. Džematlije džemata Žulja – hercegovačke Srebrenice – žive već 33 godine s dubokim ranama, traumama i patnjama, a one ne jenjavaju, posebno zbog činjenice da žrtve zločina dosad nisu našle smiraj u ovoj njihovoj rodnoj grudi, u zemlji gdje su ponikli i živjeli – naglasio je muftija.

Za uspostavu posebnog harema za žrtve zločina, gdje je danas ukopano devet osoba, muftija je kazao da se radi o svojevrsnom memorijalnom lokalitetu na kojem će biti sačuvane uspomene na počinjeni zločin, kako bi podsjećale nove generacije da je u džematu Žulja, imenom i prezimenom, do 14. juna 1992. godine živjelo trideset i četvero ljudi.

“Svi oni zaslužuju da imaju svoj mezar, nišan, mjesto gdje se dolazi da se uče Fatihe, Jasini i smjerne dove pred njihove duše. Ovo mjesto će biti i podsjetnik na zlo koje ne miruje i koje postoji u čovjeku, a koje treba suzbijati i zaustavljati čim se ono ukaže”, istakao je muftija.

Današnja kolektivna dženaza i zločin počinjen u Žuljima, dodao je, ostat će trajna lekcija o zlu i zločincima.

“Sve svete knjige govore o njima, upirući prst u njih i upozoravajući naraštaje koji će živjeti na Zemlji u kasnijim vremenima da dobro upamte ta zlodjela, da ne sudjeluju u njima, ne podržavaju ih, već da ih se klone – svugdje i uvijek – naglasio je muftija.

Na kraju je, uz riječi utjehe i smjerne dove, porodicama žrtava zločina poručio da ustraju u borbi za istinu i pravdu, a sve okupljene pozvao da im se u tim plemenitim nastojanjima pridruže.

Nakon klanjanja dženaza-namaza, sjećanje na džematlije Žulja s prisutnima je podijelio bivši reisul-ulema dr. Mustafa-ef. Cerić, koji je jednu ramazansku praksu proveo u ovom selu.

(Mostarski.ba/MINA)