Industrijska proizvodnja na nivou Evropske unije i eurozone u avgustu je smanjena u odnosu na prethodni mjesec i ponovo je sporije rasla prema istom mjesecu u prošloj godini, pokazao je u srijedu izvještaj Eurostata.
Na nivou EU sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u avgustu je pala za 1,5 posto u odnosu na juli kada je prema revidiranim podacima Eurostata porasla za 1,2 posto.
U eurozoni je proizvodnja u avgustu smanjena 1,6 posto u odnosu na juli kada je porasla za revidiranih 1,4 posto.
Prema kategorijama proizvoda, najveći pad na oba područja zabilježen je u proizvodnji kapitalnih dobara, za četiri posto u EU, te za 3,9 posto u eurozoni.
Slijede trajna potrošačka dobra s padom proizvodnje za 2,9 posto u EU, te za 3,4 posto u eurozoni. U segmentu intermedijarnih dobara u EU je pala 1,4 posto, a u eurozoni za 1,5 posto.
Proizvodnja netrajnih potrošačkih roba u EU je porasla za 0,3 posto, dok je u eurozoni pala za 0,8 posto.
Proizvodnja energije u EU bila je stabilna, dok je u eurozoni porasla za 0,5 posto.
Među zemljama EU industrijska proizvodnja najviše je pala na Malti, za 6,3 posto.
Slijede Njemačka i Estonija s padom proizvodnje za po 4,1 posto. Blizu je i Slovačka s padom od 3,8 posto.
Pad proizvodnje na mjesečnom nivou zabilježilo je 15 zemalja EU.
U Hrvatskoj industrijska je proizvodnja u avgustu porasla za 0,7 posto u odnosu na juli kada je pala za 1,1 posto. Prvi podatak za juli pokazivao je pad od 1,6 posto.
Istu stopu rasta proizvodnje imala je Grčka, pokazao je izvještaj Eurostata.
Najveći rast industrijske proizvodnje imala je Danska, od 3,5 posto, a blizu su i Litvanija i Luksemburg, s rastom od 2,9 i 2,1 posto.
U Eurostatu ponovno nisu raspolagali podacima samo za Kipar.
Na godišnjem nivou industrijska proizvodnja u EU u avgustu je porasla 5,3 posto, nakon revidiranog 8,4-postotnog rasta u mjesecu ranije.
U eurozoni je porasla 5,1 posto, nakon 8-postotnog rasta u julu, prema revidiranim Eurostatovim podacima.
Najviše je u avgustu i u EU i u eurozoni porasla proizvodnja netrajnih potrošačkih roba, za 10,9 odnosno 11,6 posto.
Izraženiji rast zabilježen je i u kategoriji intermedijarnih proizvoda, za 7,1 posto u EU, te za 6,6 posto u eurozoni.
Slijede kapitalna dobra, s rastom proizvodnje za 2,4 posto u EU, te za 2,8 posto u eurozoni.
Najskromnije je porasla proizvodnja energije, za jedan posto u EU, dok je u eurozoni smanjena, za 0,6 posto.
Pad proizvodnje u oba područja zabilježen je u kategoriji trajnih potrošačkih roba, za 0,8 posto u EU i 1,9 posto u eurozoni.
Industrijska proizvodnja u odnosu na avgust prošle godine porasla je u 22 zemlje EU, pri čemu ponovo najviše u Belgiji, za 29,9 posto.
Irska i Litvanija i dalje je prate, s rastom proizvodnje od 22,1, odnosno 15,4 posto.
Hrvatska je u avgustu ostvarila rast industrijske proizvodnje od 5,4 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, nakon 4-postotnog rasta u julu.
Samo u tri zemlje proizvodnja je pala, u Portugalu 7,2 posto, na Malti za 4,2 posto, i u Češkoj za 1,4 posto.
Jedino Italija nije bilježila promjene u odnosu na avgust prošle godine, prenosi SEEbiz.
(Fena)
